Jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka čovječanstva. Prema podacima, uzgajanje je počelo u Kini. U početku se uzgajala zbog vlakana, a zatim su se proizvodili konopci, papir i odjeća od konoplje. Egipćani su kamenje za piramide vukli užetom od konoplje, a navodno su je i Gali prije 2000 godina koristili za gradnju mostova i izolaciju u domovima. Ne zaboravimo i prve pomorske mape i brodove koji su bili opremljeni proizvodima od konoplje, od užeta do jedara.
Riječ je, dakle, o “superbiljci” koja se koristi od pamtivijeka, a čije su blagodati i potencijal praktične primjene neusporedivi s drugim poljoprivrednim biljkama. Brojni su primjeri zašto je konoplja, nazivana “Billion dollar crop”, vodeća poljoprivredna i industrijska biljka u brojnim državama.
Antioksidansi i minerali
Industrijska konoplja korisna je biljka s nutricionističkim vrijednostima. Visokokvalitetan je biljni protein, a njezine sjemenke sadrže visoku razinu omega-3 i zdrav omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina, antioksidanse, bjelančevine te brojne minerale. Sadrže i svih 20 aminokiselina. No, nije samo zdrava za ljudsko tijelo. Njezina prirodna biomasa praktički bi mogla nadoknaditi sve energetske potrebe suvremenog svijeta za ugljikohidratima. Stabljika konoplje ima najčvršća vlakna u biljnom svijetu, s visokim udjelom celuloze, a od njih se mogu dobiti brojni prirodni građevni materijali, kao što su žbuka, drvene kompozitne ploče, armirani beton, toplinska i zvučna izolacija, biorazgradivi plastični kompoziti… Može dati 250 posto više vlakana od pamuka, uz manju potrošnju vode, i 600 posto više vlakana od lana na istoj zasijanoj površini. Kada govorimo o građevinskoj industriji, uporabom gradiva od konoplje mogli bi se smanjiti poznati negativni učinci koje ta industrija ima na prirodu i okoliš. Danas se od konoplje na svjetskom tržištu proizvode ulja, brašna, čajevi, tjestenine, keksi, kreme za tijelo, hrana za životinje, odjeća, šatori, papir, izolacijski i građevinski materijali, automobilski dijelovi, pa čak i dijelovi za space shuttle.
Cvjetno-lisna biomasa koristi se za čajeve, a iz sjemena se preša ulje koje se dalje koristi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Ostatak od hladnog prešanja, odnosno pogača prerađuje se u konopljino i/ili proteinsko brašno. Od stabljike se mogu proizvesti građevinski materijali, papir, celuloza, industrijska prediva i potrošačka vlakna, platna za odjeću i obuću i tako dalje.
Iako se od davnina koristila u različite svrhe, kao hrana, lijek, energent, građevni i odjevni materijal, životinjska hrana, uzgajala se i kao domicilna biljka na našim područjima, a ovih godina doživljava ponovni procvat u Hrvatskoj.
Povijest u Hrvatskoj
Prema riječima Mladena Falamića, zamjenika predsjednika Udruge KrONOPLJA te člana Izvršnog odbora HUP-a za poljoprivredu i prehrambenu industriju, Hrvatska ima dugu povijest uzgoja ove biljke.
– Bivša Jugoslavija bila je treća izvozna sila konoplje u svijetu, a Hrvatska je tada činila trećinu ukupne proizvodnje. Industrijska je konoplja nepravedno zabranjivana u svijetu početkom 60-ih godina, a u Hrvatskoj se uzgajala do sredine 90-ih kada je netragom nestala. Razlog tome bio je nedovoljno poznavanje kemijskog sastava konoplje, odnosno ljudi nisu znali zašto neke vrste konoplje imaju psihoaktivni učinak, a neke nemaju pa su sve redom zabranili dok se ne provede više istraživanja. Tek je 1964. otkriven psihoaktivni sastojak konoplje, nama svima poznat kao THC, nakon čega su slijedila otkrića ostalih kanabinoida koji nisu psihoaktivni – pojašnjava Falamić.
Dodaje kako je nakon toga svaka zemlja za sebe regulirala pravni okvir na osnovi UN-ove konvencije iz 1961. godine. Hrvatska je prve pozitivne pomake napravila tek 2012. kada je izašao izmijenjeni Pravilnik o uvjetima za uzgoj konoplje, usklađen prema EU sortnoj listi sjemenskog materijala.
– Tim je Pravilnikom bilo dopušteno uzgajati industrijsku konoplju, ali isključivo za hranu i hranu za životinje. Gospodarski potencijali cjelovite upotrebe biljke nisu bili otvoreni i prema drugim industrijama, osim u prehrambenoj. Zbog toga smo bili nepoželjno odredište za investitore koji su imali namjeru i financijska sredstva za investiranje u preradu u najuobičajenije i najpoznatije proizvode od industrijske konoplje, poput prerade u vlakna i za odjevne proizvode. Green field investitori su otišli dalje, investirali u druge zemlje i sada smo, iako smo imali jaku preradu u vlakna, zaostali u tehnologiji i sada ju moramo kupovati – napominje Falamić.
U Hrvatskoj je 2019. na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, kojim je definiran pojam industrijska konoplja, što podrazumijeva podvrstu konoplje -Cannabis sativa L. – čije se definirane sorte za uzgoj nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi EU i nisu uvrštene na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga. Tim je zakonom napokon olakšan uzgoj industrijske konoplje i omogućeno korištenje cijele biljke, pa i stabljike koja se prije morala uništavati ne ostvarivši gospodarske potencijale, u industrijske svrhe u građevinskoj, energetskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva.
– Ukinuta su i ograničenja proizvodnje i prerade, omogućen je uzgoj konoplje na površinama manjim od jednog hektara te je ukinut sustav prethodnog odobravanja uzgoja konoplje, zalaganjem udruge KrONOPLJA – kaže Masnjak.
THC i CBD
Dok je THC kod industrijske konoplje zanemarivih količina, primjerice u Hrvatskoj je do 0,2 posto, a sve iznad toga je zakonski zabranjeno, puno je bitniji što veći udjel CBD-a, najučinkovitije aktivne tvari koja spada u skupinu kanabinoida, a posjeduje mnoga po zdravlje pozitivna svojstva.
Prema najavama, Hrvatska će do 2030. godine biti zemlja industrijske konoplje, barem ako je suditi prema statistici koja kaže da smo već od 2016. godine s ukupnom posađenom površinom među prve tri zemlje u Europi. Danas u Hrvatskoj ima 90-ak uzgajivača koji su prošle godine ukupno imali zasijano oko 3500 hektara. Neki od njih su ujedno uzgajivači i prerađivači i/ili proizvođači, a velik broj njih je u kooperantskim i poslovnim ugovorima s prerađivačima i/ili proizvođačima, sve do trgovačkih tvrtki i trgovina.