DAN PLANETA ZEMLJE

ALARM ZA SPAS PLANETA! Prošla je godina bila najtoplija u Europi, dogodilo se rekordno topljenje leda na Grenlandu, a staklenički plinovi i dalje rastu

Objavljeno: 22.04.2020. Alen Brodar

Danas se obilježava Dan planeta Zemlje, a ovogodišnja je obljetnica posebna zbog činjenice da se radi o jubilarnom pedesetom obilježavanja toga dana.

Podsjetimo, Dan planeta zemlje prvi je puta obilježen 22. travnja 1970. godine u SAD-u, s početkom buđenja svijesti o očuvanju okoliša i utjecaja ljudskog djelovanja na prirodu. Ujedinjeni Narodi su prije deset godina ovaj dan proglasili međunarodnim, a obilježava se u 190 zemalja diljem svijeta, svake godine s posebnim fokusom na određeni problem, ali uvijek jednakim ciljem – razmišljanjem o čovjekovom štetnom učinku na okolišu i njegovim smanjivanjem. Ovogodišnja tema su klimatske promjene i akcije koje bi se trebale provoditi kako bi one što manje utjecale na okoliš i čovječanstvo. Posljedice klimatskih promjena osjećaju se u svim dijelovima svijeta. Polarne ledene ploče tope se, a razina mora raste. U nekim regijama sve češće dolazi do ekstremnih vremenskih uvjeta i kiša, dok se u drugima javljaju sve intenzivniji toplinski valovi i suše. One se događaju vrlo brzo te se brojne biljke i životinje teško prilagođavaju. Ako prosječne temperature ne svjetskoj razini budu i dalje nekontrolirano rasle, neke biljne i životinjske vrste bit će izložene povećanom riziku od izumiranja.
Da bismo vas osvijestili o tome koliko su drastične razmjere poprimile klimatske promjene, donosimo podatke Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), koja je objavila sveobuhvatan godišnji pregled klime u 2019. godini.
Izvještaj, koje ove godine pruža dodatnu razinu detalja o izvorima i vremenskom rasponu podataka, potvrđuje da je 2019. godina bila najtoplija u Europi. Topli uvjeti i ljetni toplinski valovi doprinijeli su sušama u srednjoj Europi, dok su se obilne kiše javljale u zapadnoj i južnoj Europi krajem godine. Unatoč tome, ukupna količina kiše bila je blizu prosjeka za cijelu godinu na cijelom kontinentu.
Klimatski pokazatelji na globalnoj razini ukazuju da je posljednji petogodišnji prosjek 1,1 stupanj Celzijev viši od predindustrijske ere, a u cijeloj Europi gotovo 2 stupnja Celzijeva viši od druge polovice 19. stoljeća. Cilj Pariškog sporazuma iz 2015. godine, koji je ratificiralo 188 zemalja, je zadržati porast globalne prosječne temperature na znatno ispod 2 stupnja Celzijeva više od predindustrijske razine i uložiti zajedničke napore da se povećanje ograniči do 1,5 stupanj Celzijev. Zbog toga je godišnje izvješće o Stanju klime u Europi važno mjerilo za donositelje odluka i industrije diljem Europe za planiranje mjera protiv učinaka klimatskih promjena. Neki ključni pokazatelji klime u izvješću pokazuju kako se klima mijenja i na europskoj i na globalnoj razini te daju uvid u njen dugoročni razvoj.

Podaci iz 2019. godine pokazuju kontinuirani trend zagrijavanja

Stanje klime u Europi 2019. potvrđuje kako temperature u cijeloj Europi i dalje pokazuju jasan trend zagrijavanja. Od 2000. godine dogodilo se jedanaest od 12 najtoplijih godina. Najtopliju zabilježenu godinu u Europi 2019. prate 2014., 2015. i 2018. Dodatno, sva su godišnja doba bila toplija od prosjeka, a ljeto je bilo četvrto najtoplije od 1979. U nekim dijelovima Europe ljetne su temperature čak 3 do 4 stupnjeve više od uobičajenih. Intenzivni toplinski valovi u lipnju i srpnju doveli su i do rekordnih temperatura u nekim europskim zemljama, uključujući Francusku i Njemačku. Osim toga, ljetne suše utjecale su na vegetacijski pokrov u mnogim dijelovima kontinenta, iako se u dijelovima zapadne Europe vegetacijski pokrivač vratio u normalu do jeseni, ali su ih krajem godine pogodile obilne kiše. Na europskom Arktiku temperature su bile ispod maksimuma posljednjih godina. U 2019. godini temperatura zraka u ovoj regiji bila je 0,9 stupnjeva Celzijevih viša od prosjeka. Unatoč tome što su ljeti temperature bile bliske prosječnim, kratki toplinski val koji je pogodio kontinentalnu Europu krajem srpnja, pomaknuo se prema sjeveru uzrokujući rušenje svih vremenskih rekorda temperature u sjevernoj Skandinaviji i doprinio rekordnom topljenju površinskog leda na Grenlandu.

Povećavaju se koncentracije stakleničkih plinova

U 2019. godini koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) nastavile su se povećavati, kaže izvješće Stanje klime u Europi 2019. godine. Znanstvenici kažu da je moguće pronaći koncentracije visoke poput onih 2019. godine jedino vraćajući se unatrag milijunima godina u povijest.

Broj sunčanih sati je najviši od 1980-ih

U 2019. godini zabilježen je najveći broj sunčanih sati iznad prethodne rekordne 2015. godine, uspoređujući podatke od 1983. godine, iako je bilo određenih regionalnih varijacija. Ovo naglašava jasan uzlazni trend sunčanih sati tijekom posljednjih 40 godina na cijelom kontinentu. Ova količina sunčevih sati bila je prisutna tijekom cijele godine, a oblačnost je bila ispod prosjeka tijekom prvih šest mjeseci. Područja s iznadprosječnom količinom sunčevih sati bila su Španjolska, dijelovi Francuske, središnja Europa i veći dio istočne Europe.
Kao što vidite, stanje je više nego zabrinjavajuće. A što mi možemo da pomognemo Zemlji? Biti ekološki osviješten i nije tako teško. Postoji mnogo malih stvari koje svakodnevno možemo raditi, a pomažu očuvanju naše planete.

Portal Agroklub donosi nekoliko ideja:

  • Jedite više lokalno i ekološki uzgojene hrane.
  • Odvajajte otpad i reciklirajte ga.
  • Pažljivo trošite vodu.
  • Gasite svjetla kad vam nisu potrebna.
  • Ne bacajte smeće u prirodu.
  • Više koristite papirnatu ambalažu, a manje onu plastičnu.
  • Koristite baterije koje se mogu ponovno napuniti.
  • Manje trošite papir, npr. račune plaćajte preko interneta.
  • Manje se vozite automobilom, a više koristite bicikl.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Komentirajte putem Facebook-a

Prijavite se na naš newsletter