Osnivačica volonterske zajednice nestranačkih stručnjaka i znanstvenika Obnovimo Zagreb Marina Pavković kandidirala se za gradonačelnicu Zagreba. U intervju odgovara na pitanje zbog čega se kandidirala, što misli o obnovi Zagreba nakon potresa, o prošlogodišnjoj poplavi, jesu li se dimnjaci na Črnomercu mogli spasiti te Sljemenskoj žičari.
1.Kandidirali ste se za zagrebačku gradonačelnicu. Možete li predstaviti
se biračima? Zbog čega ste se odlučili na taj korak?
Po zanimanju sam ekonomistica. Doktorirala sam na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Rođena sam u Šibeniku, gradu izrazite urbane estetike. Život u Zagrebu me, od studija na ovamo, dodatno obogatio estetikom zagrebačkog urbanizma i srednjoeuropskog „štiha“. Specijalizacija mi je strateški urbani razvoj. Kroz karijeru sam većim dijelom radila u privatnom biznisu za različite poslodavce, uključujući velike globalne kompanije poput PricewaterhouseCoopersa, dok moj rad u javnom sektoru obilježava dvogodišnje iskustvo na Zagrebačkom velesajmu gdje sam bila direktorica. Zagrebački velesajam sam svojevoljno napustila zbog neslaganja s modelom poslovanja Zagrebačkog holdinga i odnosa prema Zagrebačkom velesajmu. Da sam dobro procijenila i donijela ispravnu odluku potvrdila su nedavna događanja vezana uz pokušaj brisanja s lica zemlje Zagrebačkog velesajma i Hipodroma nametanjem takozvanog „Zagrebačkog Manhattana“, štetnog projekta koji nije uspio zahvaljujući zajedničkom otporu struke, građana i skupštinske oporbe. Također izdvajam desetogodišnju suradnju na razvojnim projektima s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu, na kojem kao gošća predavačica predajem „Strateški razvoj i prostorni branding“.
Do odluke da se kandidiram za zagrebačku gradonačelnicu vodio je neplanirani, ali logičan slijed. Prošlogodišnji potres u Zagrebu potaknuo me je na osnivanje volonterske zajednice stručnjaka i znanstvenika „Obnovimo Zagreb“, koja već deset mjeseci pridonosi različitim poljima nužne obnove Zagreba. Nakon što smo napisali preko stotinu i pedeset tekstova, kroz javnu raspravu sudjelovali u doradi prijedloga Zakona o obnovi, te nakon što smo Vladi uzaludno pisali desetak prijedloga vezano uz ubrzavanje i poticanje obnove, koja još uvijek nije sustavno počela, odlučili smo borbu nastaviti politički putem pretvarajući naša stručna znanja u javne politike. Logičan slijed je izlazak nezavisne liste stručnjaka na lokalne izbore u Zagrebu čija ću biti nositeljica i čija sam kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba. Uvjerena sam da samo znanje upakirano u javni interes i javne politike može Zagreb vratiti na pravi put.
2. Od potresa u Zagrebu je prošlo gotovo godinu dana, obnova sporo ide.
Što je po vama trebalo napraviti da se obnova ubrza?
Na žalost stanovnika centra i podsljemenske zone, organizirana obnova još nije niti započela. Za to je prvenstveno odgovorno Ministarstvo graditeljstva. Nije istraženo tržište i mi još ne znamo s kojim kapacitetima projektantske i graditeljske infrastrukture uopće raspolažemo. Nisu odabrani izvođači niti su određene cijene obnove, za koje smo Vladi predlagali da ih formira i ograniči još prije ljeta odredbom. To je razlog zbog kojeg ni oni građani, koji su obnovu pokrenuli ili završili sami, još uvijek neće moći dobiti povrat uloženih sredstva, makar prema zakonu na njih već sada imaju pravo. Nadalje, predlagali smo Vladi da sufinancira protupotresno osiguranje prije nego su se dogodili potresi na Banovini, kako bi zaštitili javni novac od mogućih novih potresa. Nisu reagirali. Sve što je do sada država uložila u obnovu je stotinjak milijuna kuna u mjere privremene zaštite, odnosno nužne sanacije dimnjaka, zabata i slično. Kozmetika u odnosu na stvarne potrebe. Pravi problem protupotresne sigurnosti ostaje i dalje otvoren, a mi građani ostajemo i nadalje izloženi realnoj opasnosti od jačeg potresa koji bi nas porušio do kraja.
3. Kako komentirate to što se iz Grada krivicu za sporu obnovu često
prebacuje na Vladu?
Vlada je prvenstveno kriva za sporo činjenje, ali s druge strane i Grad je podbacio. To se vidjelo od samog početka, kada nisu znali što niti kako napraviti. Grad Zagreb je u obnovi, teškoj 42 milijarde kuna, dužan participirati s 20%., a do sada je izdvojio svega petnaestak milijuna kuna koje još uvijek, skoro godinu dana od potresa, nije podijelio. S druge strane ključnu ulogu ipak ima država i Ministarstvo graditeljstva sa svojih 60% učešća, odnosno Fond za obnovu.
4. Aktualni gradonačelnik Milan Bandić je nakon potresa je za loše
stanje kuća okrivio građane. Kako komentirate tu njegovu izjavu?
Ocjenjujem je neprimjerenom i bešćutnom u situaciji u kojoj su se našli mnogi unesrećeni građani. Ocjenjujem ju i kao otklanjanje gradske odgovornosti za desetljeća nečinjena i zapuštanja. Premda smo svi dužni brinuti se o vlastitim stanovima i kućama, kao i o zajedničkom prostoru u zgradama, potresi i slične katastrofe su van dosega moći rješavanja od strane pojedinca. U ovakvim teškim situacijama na scenu je dužna stupiti državna i gradska administracija, jer zato ima mehanizme i zato ju plaćamo.
5. Na koji način se Grad treba aktivnije uključiti u obnovu nekretnina?
Grad mora inicirati različite programe obnove. Spojiti energetsku obnovu s protupotresnom, te ju uskladiti s urbanističkim odnosno prostornim planovima. Nalazimo se na prekretnici ključnoj za daljnju sudbinu grada. Nije svejedno kakvi modeli obnove će se primjenjivati, a tu grad ima glavnu riječ. No, za to su potrebni vizionari i stručni znalci. Lako je bilo nakititi Zrinjevac lampicama i kobasicama, pa adventirati, dok historicističke zgrade, koje su im služile kao sjajna kulisa, propadaju uz blještavilo manifestacija koje su se u njihovoj sjeni bogatile. Sada, za vađenje grada iz gliba u kojem se nalazi, treba takva razina znanja i umješnosti koju ova gradska vlast nema niti danas, niti ju je imala proteklih dvadeset godina.
6. Zagrebački roditelji se bune da je centar grada u lošem stanju. Jesu
li po vama škole sigurne? Žbuka i dalje pada sa zgrada. Treba li na neki
način i na koji zaštititi građane u centru grada od padanja žbuke i
ostalih dijelova zgrada?
Stanje škola na duši je osnivača, dakle grada, županije ili države. Svi su oni bili dužni objektivno utvrditi statičko i građevinsko stanje zgrada prije nego su u njih vratili djecu i studente. Jednaku odgovornost snose stručnjaci koji su radili na utvrđivanju stanja i određivanju mjera obnove. Roditelji i svi ostali građani opravdano brinu od pada predmeta s visine. Centar Zagreba nije siguran još od proljetnog potresa, a zimski petrinjski ga je dodatno oštetio. Građani plaćaju danak sporosti države i grada. Gradska vlast je morala puhati za vrat Vladi i tražiti ažurnost i akciju. Ali, nije. Očito politička sprega koju godinama pratimo u Skupštini grada između BM365 i HDZ-a ima prednost pred interesom građanima. Što se zaštite tiče od pada dijelova fasade, komada atika ili krovišta na ulicu, tuneli napravljeni od daske mogu pomoći samo kada se radi o lakšim komadima navedenog. Teže komade fasade ili krovišta drvene skele ne mogu zadržati. Dakle, paradiranje i farbanje zabata je groteska u odnosu na stvarno stanje oštećenosti zgrada i opasnost koja vreba s visine. Svjedočimo i improviziranom povezivanju krovne plastike elastičnim trakama. Sve to pokazuje koliko obnova kasni. Opasnost može biti kvalitetno otklonjena jedino odgovarajućim konstrukcijskim i građevinskim zahvatima koji donose konačno rješenje problema.
7. U srpnju prošle godine Zagreb je pogodila i poplava. Što mislite da
je uzrok tome i kako to ubuduće spriječiti?
Sustav odvodnje u Zagrebu je izložen nekontroliranoj urbanizaciji koju ne prati proširivanje kapaciteta. Paralelno, postojeća infrastruktura se ne održava. Cijevi se ne mijenjaju, a dotrajale su i pucaju. Šahtovi se ne čiste redovno i temeljito. Nadalje, u isti sustav odlaze i fekalne i oborinske vode, što je apsurdno, jer voda s krovova je čista voda. Sve navedeno plus velika količina kiše u kratkom vremenu dovedu situaciju do kolapsa. Rješenje je ispraviti sve pogrešno što sam navela, ali to ne možete očekivati od sadašnje gradske vlasti koja je kroz posljednjih dvadeset godina stanje dodatno pogoršala. Nužna je promjena na čelu grada.
8. Jesu li se dimnjaci na Črnomercu mogli spasiti i ako da na koji
način?
Generalno, dimnjaci kao i zgrada Ciglane na Črnomercu su mogli i morali biti spašeni konzervatorskom zaštitom. Jedino tako se moglo spriječiti vlasnike ciglane da, pod alibijem sigurnosti, uklone prepoznatljive markere Zagreba. Jedino tako se kompleks moglo sačuvati, te se arhitektonski i funkcionalno uklopiti u novi sadržaj. Ta dva srušena dimnjaka su industrijski tornjevi Zagreba, kao što su tornjevi Katedrale kulturni tornjevi Zagreba. Oni su vrijedna prošlost i slojnica vremena koja se čuva kao najveće blago i na kojoj se gradi budućnost. U ovom slučaju je rađeno sve naopako i sad imamo dekapitiranu zgradu ciglane kojoj se piše slična sudbina.
9. Sljemenska žičara nikako da proradi. Smatrate li da je taj projekt
prenapuhan? Treba li Zagrebu uopće tako nešto?
Sljemenska žičara je od simpatičnog, Zagrepčanima omiljenog, prijevoznog sustava koji je zahtijevao generalni servis i rekonstrukciju, pretvorena u kontroverzni slučaj koji je završio prijavom DORH-u. Enormno skup zahvat, preplaćen javnim novcem, a mjerilom i veličinom neprimjeren podsljemenskom mikro ambijentu, pretvorio se u trakavicu međusobnih optužbi svih dionika u njezinoj gradnji. Zagrebu i Sljemenu je žičara potrebna, ali ne ovakva megalomanska obijest.
10. Što želite poručiti svojim glasačima? Koji će biti vaši prvi potezi
nakon dolaska na vlast?
Grad čine ljudi i prostor na kojem žive. Čini ga urbanizam kojim se politike implementiraju u prostor. Čini ga javni prostor okrenut društvenosti i čini ga ekonomija koja mu daje svrhu. Moj prvi potez kao gradonačelnice Zagreba će biti izmjena Generalnog urbanističkog plana grada Zagreba, zastarjelog dokumenta koji se više ne može i ne smije točkasto mijenjati. Odavno je prestao biti strateški dokument na osnovu kojeg se grad razvija na korist ove i budućih generacija. Postao je operativni plan putem kojeg su profitno orijentirane interesne skupine uz podršku gradske vlasti ostvarile i dalje ostvaruju projekte od partikularnog interesa, a na štetu javnog interesa. Novi GUP postavit će temelje razvoja Zagreba. Mojim dolaskom, na mjesto gradonačelnice Zagreba, formirat će se gradska vlast spremna stručno, nepristrano i transparentno odgovoriti na sve izazove koje nose globalni trendovi, a koja će na zagrebačkom identitetu i resursima graditi njegov razvoj u ekonomskom, društvenom i prostornom smislu.
