Na stadionu Nogometnog kluba Dinara u Kninu danas se održa svečana središnja svečanost, povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 27. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja”.
Obilježavanje je započelo budnicom na kninskim ulicama, hrvatsku himnu izvela je Zagorka Barbara Suhodolčan Vrbički, a izaslanstva su kod spomenika hrvatske pobjede “Oluja 95” na Trgu Ante Starčevića, položile vijence, čime je započelo službeni dio programa.
Ratni vojni zapovjednici i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja zajedno s položili vijenac i odali počast za sve poginule i nestale u Domovinskom ratu, zatim je to napravio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, a onda i predsjednik Sabora Gordan Jandroković sa svojim izaslanstvom. Nakon njih vijenac je položio premijer Andrej Plenković sa svojim izaslanstvom.
Okupljenima se obratio Mladen Markač kazavši da je čast i ponos govoriti u ime hrvatskih branitelja u Kninu, na dan kada slavimo pobjedu.
– Danas se naša domovina zahvaljuje svojim braniteljima, nama, koji smo prepoznali viziju ostvarenja sna o slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj. Hvala našim obiteljima koje su bile bez nas kad je bilo najpotrebnije. Mnogi se s bojišta nikada nisu vratili, mnogi su nas napustili nakon rata, a za mnoge i danas ne znamo gdje su. Svi oni su uvijek u našim mislima. Drage obitelji, znamo da vi najviše trpite. To ne možemo od vas preuzeti, ali možemo dijeliti vašu bol i čuvati sjećanja na naše ratne prijatelje. S vama smo, i uz vas. Nećemo se i ne smijemo dopustiti da se događaji i ljudi iz Domovinskog rata zaborave – kazao je, poručivši:
-Biti pobjednik Hrvatske vojske i naše policije, jedne od rijetkih u svijetu koja je svoja prva iskustva stjecala u ratu, velika je čast i odgovornost. Hrvatski vojnik i policajac su naš brend, ali hrvatski branitelj je naš uzor. Na današnji dan smo došli do konačne i pravedne pobjede. Zato trebamo biti ponosni. Do kraja konačne pobjede dovele su nas brojne besprijekorno vođene akcije. Svima koji se i danas pitaju je li Oluja bila potrebna, poručujem: Hrvatska je vodila politički opravdan, pravedan, obrambeni i osloboditeljski rat, a Oluja je legitimna i u vojnom smislu izvrsna akcija kojom smo oslobodili naš okupiran teritorij. To je kruna svih naših pobjeda u Domovinskom ratu – rekao je.
Premijer Andrej Plenković kazao je da su mnogi branitelji svoju budućnost žrtvovali za slobodu države, dodajući da su branitelji kamen temeljac naše slobode i demokracije, pa im uputio zahvalu.
-Veličanstvena pobjeda u Oluji je bila odlučujuća. Nema BiH sve dok svi njeni građani, a osobito Hrvati koji su često preglasani, ne budu legitimno i demokratsko predstavljeni. Preduvjet za to je pravedan izborni zakon. Za to se Hrvatska zalagala i zato što je supotpisnica sporazuma i ima obavezu da se zalaže za njegovu provedbu – rekao je.
1000 nestalih
Premijer je kazao da već šestu godinu vode politiku poštovanja i digniteta Domovinskog rata, ističući da to nije samo retorika ili topla riječ, da je to konkretna politika koju vodi ministar Medved, a da se ona manifestirala i u donošenju jedinstvenog zakona o pravima hrvatskih branitelja. Istaknuo je da čine sve da se pronađe nešto više od 1000 nestalih u Domovinskom ratu.
-Značajno smo povećali proračun za branitelje i stradalnike, za njihovo zdravlje i njihova mirovinska prava. Napravili smo projekte veteranskih centara. I ono što je važno, sufinanciramo ih i europskim sredstvima. Značajno smo poboljšali profesionalni i životni standard naših policajaca. Policija ima danas posebno važnu ulogu u vrijeme migrantskih kriza, pandemija, čuvanja granica. Zahvalni smo i svim drugim sastavnicama domovinske sigurnosti, a posebice vatrogascima koji u ovim vremenima spašavaju i živote i materijalna dobra. Više nego ikada sigurni smo da je potrebno ulagati u sigurnost. Rat na europskom kontinentu je narušio sigurnost – kazao je, pa se osvrnuo i na poruke iz Srbije.
-Nećemo dopustiti da se u pitanje dovede karakter Domovinskog rata niti će prihvatiti da se optužuju ratni heroji. Ponosimo se time što štitimo prava svih nacionalnih manjina, uključujući i srpsku nacionalnu manjinu. Srbija nažalost ne surađuje, ni u pitanju progona ratnih zločinaca, ni u traganju za nestalima. Mi ćemo raditi na dobrosusjedstvu, na miru, ali to očekujemo i od svih naših susjeda. Hrvatsku vodimo u kriznim vremena, isprepliću se pandemija, potresi, ali iz svih kriza izlazimo, uz političku stabilnost, uvijek snažniji i spremniji -poručio je.
Zatim se nazočnima obratio predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković koji je kazao da je kruna veličanstvene pobjede bila u Kninu, dodajući da je slika prvog hrvatskog predsjednika Tuđmana kako ljubi hrvatsku zastavu urezana u kolektivno pamćenje.
– Oslobađanjem Knina ostvaren je najvažniji cilj. Nažalost, na tom putu izgubljeni su brojni životu. Nikada nećemo prestati iskazivati trajnu zahvalnost hrvatskim braniteljima. Danas, 27 godina kasnije, moguće je objektivno i kritički se osvrnuti na razdoblje iza nas. Hrvatska je danas neusporedivo bolja, razvijenija zemlja. Ušli smo u NATO i EU, a intergaciju zaokružujemo ulaskom u eurozonu i Schengen – istaknuo je.
Položaj Hrvata u BiH
Nazočnima se potom obratio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
-Više puta sam se pitao zašto svake godine dolazimo ovdje na isto mjesto. Što je to toliko jako, je li to strah od zaborava, jesu li to poruke koje s ovog mjesta treba odašiljati, nekima se čini uzaludno. Ali nije uzaludno, odjekuju poruke: onaj tko previše dokazuje taj ne dokazuje ništa. Onaj koji se brani šutnjom taj na kraju nastrada. No Hrvatska se nema od čega braniti. Ova zemlja je jedino bitna nama, jedino nama je stvarno do nje stalo. A svi drugi su samo promatrači, što ne znači neprijatelji – kazao je Milanović, pa govorio o položaju Hrvata u BIH.
– Možemo reći da je hrvatska supotpisnik Daytona je potrebno. Hrvatski narod u BiH je obespravljen i vrijeđa ga se, vrijeđa se ljude koji su vodili ovu zemlju. To rade ljudi koji su od Hrvatske dobivali najveća moguća odlikovanja u ratu. Hrvatska se tu mora suprotstaviti, Hrvatska nije pasivni promatrač i nismo ušli u EU da bismo bili korisnici europskih fondova nego da bismo našu državu koristili u prkos onima koji nas žele obezvrijediti. To je politika koja nema alternative – rekao je.
Zatim je govorio o oluji i odlasku Srba iz ovih krajeva.
-To je ljudska tragedija, no njoj je prethodila pohlepa vlastodržaca u Beogradu koji nisu htjeli prostati na plan Z4. To se treba ponavljati. Taj plan nije za Hrvatsku bio povoljan, no hrvatsko vodstvo ga je tad bilo spremno prihvatiti, za to bi bili kritizirani godinama nakon toga. Hrvatska je mogla izgledati drugačije, biti podijeljena, no na scenu su u stupili oni koji dan prije te operacije nisu bili sigurni što će se dogoditi. Ta operacija je bila rizik, treba stalno biti svjestan da vojska nije imala streljiva za više od dva tjedna borbe. Trebalo je djelovati brzo. I zato kad danas slušam laži da Hrvatska ima projekte i planove u BiH, idemo biti jasni. Nije hrvatska vojska omogućila Dayton, nego ga bez nje ne bi ni bilo – kazao je dodavši:
-U 10. mjesecu ‘95., skoro mjesec i pol nakon što su počeli napadi na BiH, neprijatelja je slomila hrvatska vojska, nije nam rečeno ni hvala, sumnjiči nas se i dan danas kao okupatore. Daytonski sporazum, reži ću onima koji se prave mrtvi, sporazum o podjeli vlasti i moći. Apotekarskom točnošću precizno je definirano koga što ide i tko ima na što pravi. to se danas obezvređuje i to moramo reći glasno. Oni koji su na drugoj strani to valjda ne razumiju, ali morat će razumjeti. Argumenti su na našoj strani, tjeramo ih na poštene aranžmane. Hrvatski glas se i ma pravo čuti i hrvatska pravica poštivati. A Srbija? U toj zemlji nije teško biti predsjednik, još lakše premijer. U toj zemlji svi misle isto. je li normalno da se ne priznaje Kosovo, da se daje potpora Rusiji…, mi imamo svoje obaveze, svoju vojsku u koju moramo ulagati. Naša vojska je član NATO-a, ali njen zadatak je obrana hrvatske cjelovitosti. Obrana svakog centimetra teritorija obrana stanovništva i demokratski izabrana vlast, te tri svati imamo i funkcioniraju bolje nego u nekim drugim državama. Prvih pet godina nakon oluje utihnuli smo, hrvatska je bila pritiskana, ponajbolje ljude morali smo slati u Haag, i samo treptajem oka bili su otrgnuti od zatvora, Hrvatska sada može jasnije, svjesnije, drskije, jer smo na pravoj strani povijesti – rekao je.