Najbolji automati za igre na sreću kasina za pobjedu 2024

  1. Slot Fishin Frenzy Power 4 Slots Bonusi I Besplatne Vrtnje: Vampirska ludost dosegla je vrhunac 2024, godine, a Ninsi je odlučila iskoristiti tu popularnost razvijajući novu igru bez depozita ninsi.
  2. Rulet Bez Krupijea - Dakle, sigurno ćete uživati u igranju automata za igre na sreću, ako ste već ljubitelj igara na sreću.
  3. Inspired Casino Igre Recenzija: Australski programeri automata za igre na sreću su prvi koji su objavili niz automata koji igračima nude više od 100,000 načina za pobjedu.

Najbolji virtualni slot u hrvatskom 3d kasino

Queenvegas Casino 50 Free Spins
Osim toga, možete ga koristiti za uplate i isplate, ne treba vam zaseban račun, a transakcije možete obraditi u roku od nekoliko minuta.
Slot Pirate 21 Bonusi I Besplatne Vrtnje
Trošak svakog respina ne ukazuje na šanse ili šanse da se uzastopno pojavljuju podudarne kombinacije simbola.
Predsjednik Isthmian League Nick Robinson rekao je da je skupina izuzetno zbunjena rezultatom.

Popularni rulet bez depozita

Platinum Play Casino No Deposit Bonus
Gostima su na raspolaganju luksuzna posteljina, sofisticirani kozmetički pribor, mekani ogrtači i visokokvalitetni pribor za kupanje i tuširanje.
Relax Gaming Slot Igre Igrajte Besplatno
Jamstva turnira znače da bez obzira na to koliko se ljudi prijavi za turnir, nagradni fond mora iznositi navedeni minimalni iznos.
Slot Fishin For Gold Bonusi I Besplatne Vrtnje

ZA PRSTE POLIZATI: “Gostima želim ponuditi drugačiji pogled na slastičarstvo – nešto nesvakidašnje, ukusno i vizualno atraktivno“

Objavljeno: 30.07.2022. Metropolitan

U dobi od 22 godine, mnogi ni ne sanjaju o pokretanju vlastitog posla, a kamoli da se usude napraviti taj korak, no mladi Zagorec iz Marije Bistrice, prošle se godine u studenome, itekako usudio živjeti punim plućima svoj san, otvorivši vlastitu slastičarnicu. I ne, nije to učinio u svojoj rodnoj Mariji Bistrici, na ‘domaćem terenu’, već u Zagrebu, gradu u kojem skoro na svakom uglu možete pronaći slastičarnicu, no Filipova nije nalik nijednoj od njih jer Filip ima drugačiju viziju kojom je slastičarstvu u Hrvatskoj dao jedan novi smisao, napravio nešto posve drugačije od dosad viđenog – spoj modernog i tradicionalnog.

Zamislite primjerice, ukusnu medenu pitu, baš onakvu kakvu bake znaju spremiti i koja nosi miris djetinjstva, a onda uz nju, tu istu slasticu u modernoj verziji, pa na tanjuru uz klasičnog medenka, dobijete i financijera. Upravo to možete pronaći u Gibanici – malenoj, ali ugodnoj slastičarnici koja odiše toplinom i u kojoj se osjećate baš kao kod vlastite kuće. Da ne bi Filipove slastice bile ‘na dohvat ruke’ samo Zagrepčanima, a Zagorci kako bi mogli uživati u njima, morali ‘potegnuti’ do metropole, Filip je odlučio da je, nakon nešto malo više od pola godine razvijanja uspješne zagrebačke priče, došlo vrijeme da se krene pisati i zagorska – Gibanica za sve sladokusce stiže i u Oroslavje.

Iako je trenutačno u popriličnoj gužvi oko priprema kako bi u ponedjeljak, kada će zagorska Gibanica, od 9 sati, na Oro trgu 2, otvoriti svoja vrata gostima, sve bilo spremno te vođenja brige oko zagrebačke Gibanice, mladi talentirani slastičar, za nas je uspio odvojiti nekoliko minuta. Ugostio nas je u svojoj slastičarnici, a mi smo ga za početak našeg razgovora, znatiželjno upitali odakle mu tolika ljubav prema slasticama.

-Moja ljubav prema slastičarstvu postoji od malih nogu. Uvijek sam radio kolače kod bake koja mi je dopuštala da u kuhinji radim što me volja. Naravno, nije uvijek bilo najuspješnije, ali zavolio sam kolače i sam taj proces pripreme. To mi je bilo zanimljivo, i eto, danas mi je to posao – kazao nam je Filip, pa otkrio i da je prvo počeo radio bakine mašinske kekse, koje kako ističe, a da su one danas dio njegove svakodnevne ponude.
Filip zapravo nije završio srednjoškolsko obrazovanje za slastičara, već za kuhara jer u Zaboku ne postoji smjer “slastičar“, no kako nam je rekao, odmah se kroz praksu ‘prebacio’ u slatki dio kuhinje.
-Radio sam u dobrim hrvatskim hotelima i poznatim zagrebačkim restoranima, imao prilike učiti od Petre Jelenić, redovno pohađao razne masterclassove stranih slastičara i onda isprobavao, griješio te učio raditi. Naravno, još uvijek učim i učit ću dokle god radim ovaj posao – ističe naš sugovornik, koji nam je otkrio i zašto je odabrao metropolu kao prvu ‘postaju’ u kojoj su njegovi snovi postali stvarnost.

Kao u metropolama

Kazao nam je Filip da je odluku donio preko noći, u želji da pokrene nešto svoje, radeći ono što ga najviše veseli – proizvoditi slastice.
-Zašto Zagreb? On je bio moj prvi odabir zato što sam tamo radio. Našao sam lokal i odlučio krenuti u Zagrebu, zanimalo me kako će moju priču prihvatiti veliki grad s velikim izborom slastičarnica. Ljudi su je odlično prihvatili, što me jako raduje, a sad je došlo vrijeme za Zagorje, da ovdje pokušam napraviti novu priču i projekt modernih slastica, odnosno ponuditi drugačiji pristup slastičarstvu i u Zagorju – rekao, dodavši da je ime “Gibanica“ odabrao zato što ga ono vraća u djetinjstvo i podsjeća na najbolju bakinu gibanicu.

Znatiželjno smo upitali Filipa što će se sve pronaći u ponudi zagorske “Gibanice“ te hoće li se razlikovati od zagrebačke.

-Moj proizvod u Zagorju bit će samo moderne slastice, par torta na krišku, dobra kava, kokteli i aromatizirane limunade. Gosti će kod nas moći uživati u slasticama  kao u poznatim velikim metropolama. Želim im ponuditi jedan drugačiji pogled na slastičarstvo, ugodan ambijent za druženje uz kavu i kolač, ponuditi nešto nesvakidašnje, ukusno i vizualno atraktivno  – poručio je mladi slastičar koji nam je otkrio i neke male tajne velikog majstora.

foto: Dino Šprem

-U mojim slasticama nema biljnog vrhnja, samo mliječno, nema margarina, koristim isključivo maslac. Želim da moj proizvod bude ukusan, kvalitetan i oku zanimljiv. Svaki kolač se individualno završava, a svaki ima i svoje vrijeme koje zahtjeva – istaknuo je.
Filip nam rekao da je upravo Oroslavje od svih mjesta u Zagorju za otvaranje svoje prve zagorske slastičarnice, izabrao jer ga je ono posebno privuklo zbog blizine Zagreba te zbog toga što se ono kako ističe, razvija u jako dobrom smjeru.
-Naravno, cilj mi je privući i ljude iz okolnih mjesta, sela pa čak i gradova. Gosti u Zagrebu, nam dolaze iz Zagorja, pa eto, sad će moći do mojih slastica s par desetaka kilometara manje puta -kazao je.
Upitali smo ga i odakle crpi toliko maštovitih ideja za stvaranje moderne verzije tradicionalnog, a on nam je entuzijastično s osmjehom na licu rekao da ideje dolaze same, dodajući da ponekad osluškuje želje gostiju, nekad radi ono što mu je gušt, trudeći se pratiti trendove, učiti, usavršavati nove tehnike i prema tome  kreirati nove  slastice.

Podrška obitelji

-Mislim da je u cijeloj priči najbitnije voljeti ono što radiš, puno raditi, stalno učiti i onda ideš dobrim putem. Tradicionalni način izrade kolača, uz moderno, izabrao sam kako se kolači baka i mama ne bi zaboravili i izostavili jer, oni su nešto za što nas vežu najljepša sjećanja na obiteljska okupljanja i druženja – istaknuo je.
Otkrio nam je i Filip tko mu sve pomaže i čini njegov mali, ali snažni tim.
-Pomoć imam sa svih strana, od mame, tete Ankice koje su uvijek tu kad zagusti i koje su bile uz mene u kuhinji kad je bilo  najteže. Takva pomoć mi najviše znači. Moj tim trenutno čine još dvije slastičarke koje su mi velika podrška i koje rade meni uz bok, kako bi i dalje rasli, napredovali i uveseljavali goste  svakodnevno, a naravno i u posebnim prilikama u svečanostima. Definitivno moram spomenuti i svoju obitelj koja me prati od prvog dana, pomaže i stoji uz mene u svakom mom koraku i mojoj odluci, vjerujem da bi neke stvari bez njih bile puno teže izvedive, ili čak neizvedive da nemam njih, a tu je i veliki krug kolega   koji su u tom poslu već duže vrijeme i koji me usmjeravaju te ukazuju na pogreške kao poduzetniku početniku,  na čemu sam im neizmjerno zahvalan. Tim se  proširuje, pa će nam se pridružiti još kolegica i kolega koji će s nama nastaviti graditi naš mali brend – poručio je. (Valentina Cigula)

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Komentirajte putem Facebook-a

Pročitajte više s našeg weba