GALERIJA ANTUNA AUGUSTINČIĆA U KLANJCU JEDINA JE MUZEJSKA USTANOVA U RH KOJA OBILJEŽAVA MEĐUNARODNI DAN MIRA - EVO ZAŠTO

Od Klanjca do Ujedinjenih naroda i natrag – Augustinčićev spomenik ‘Mir’ u New Yorku

Objavljeno: 31.07.2022. Metropolitan
PIŠE: Dr. sc. Davorin Vujčić, muzejski savjetnik
kustos Galerije Antuna Augustinčića

Galerija Antuna Augustinčića, otvorena 1976. u Klanjcu donacijom cjeloživotnog opusa našeg proslavljenog majstora kipara, profesora i akademika (Klanjec, 1900. – Zagreb, 1979.), jedina je muzejska ustanova u Hrvatskoj koja kontinuirano obilježava 21. rujna, Međunarodni dan mira.
To čini iz razloga što je najatraktivniji izložak u njenom stalnom postavu 5,5 metara visoki originalni gipsani model spomenika ‘Mir’, koji je 1954. godine odliven u bronci i postavljen ispred sjedišta Organizacije ujedinjenih naroda u New Yorku. Taj karakterističan primjer Augustinčićeve konjaničke figure jedan je od najmonumentalnijih spomenika u njegovu opusu i najveći dar koji su Ujedinjeni narodi ikad primili. Ove godine, obilježavajući 30. obljetnicu primanja Republike Hrvatske u članstvo Ujedinjenih naroda, prisjećamo se nastanka ovog spomenika čija je univerzalna poruka do danas zadržala svoju simboličku i političku aktualnost.

Nastanak spomenika usko je povezan s poviješću Organizacije UN-a, koja je nakon Drugog svjetskog rata odlučila da njeno sjedište bude u Sjedinjenim Američkim Državama, u New Yorku. S gradnjom kompleksa zgrada započelo se 1949. godine, a svaka zemlja članica UN-a dobila je određeni zadatak oplemenjivanja prostora. Tadašnja jugoslavenska vlada pozvala je Antuna Augustinčića da osmisli i realizira spomenik kojim bi istakla svoje opredjeljenje za mir u svijetu. Augustinčić se odlučio za simboličku konjaničku figuru, za dinamičan prikaz žene na konju. Razloge je objasnio odgovarajući na kasnija novinarska pitanja: ženski lik odabrao je stoga jer je žene smatrao privrženijima miru od muškaraca, a figuru konja istaknuo je kao metaforu borbe za mir.

Glineni model Spomenika Mir u ateljeu na Jabukovcu u Zagrebu, 1952. (Foto: Tošo Dabac, Arhiva Galerije Antuna Augustinčića)

Kiparsku skicu definirao je 1952. godine i ona detaljno dočarava kasniju spomeničku izvedbu: trijumfalan ženski lik strogog pogleda usmjerenog ravno naprijed, koji u desnoj ruci drži globus, a u podignutoj ljevici maslinovu granu. Plašt koji joj vijori na leđima te konj u pokretu sugeriraju snažno usmjerenje prema naprijed, odnosno simbolično vođenje naroda svijeta k miru. Stoga ova kompozicija, uz naziv Mir (Spomenik miru), ima i alternativni naziv: Vjesnica mira. Godine 1952., kada je većina zgrada kompleksa UN-a bila dovršena, Augustinčić je otputovao u New York da na licu mjesta odluči o točnom mjestu na kojem će spomenik biti smješten. U dogovoru s direktorom građevinskog odjela UN-a, arhitektom Wallaceom K. Harrisonom, odlučeno je da se spomenik postavi ispred zgrade Opće skupštine, na veliki plato uz sjeverni ulaz kroz koji svakodnevno prolaze tisuće posjetitelja. Komisija UN-a i tadašnji glavni tajnik UN-a, Norvežanin Trygve H. Lie, odobrili su prijedlog te se Augustinčić vratio u Zagreb i započeo rad na spomeniku.

Gipsani model Spomenika Mir u Galeriji u Klanjcu (Foto: Davorin Vujčić, Arhiva Galerije Antuna Augustinčića)

U prostoru Augustinčićeve Majstorske radionice na Jabukovcu u Zagrebu, kipar Velibor Mačukatin izveo je najveći dio modelacije spomenika u glini, a stručnjak za lijevanje umjetnina Josip Kroflin vodio je posao lijevanja spomenika u broncu u zagrebačkoj Ljevaonici umjetnina Akademije likovnih umjetnosti. Arhitekt Lovro Bilinić bio je angažiran za pripremu kamena kojim će se obložiti 10 metara visoki betonski postament za spomenik u New Yorku. Odlivena u bronci, preko šest tona teška konjanička figura dopremljena je do luke u Rijeci, gdje je ukrcana na brod za New York. Stigavši u listopadu 1954. u bruklinšku luku, ‘Mir’ je, uz medijsku pozornost i policijsku pratnju, provezen njujorškim ulicama i dopremljen pred sjedište UN. Tamo je postavljen na pripremljeni postament, nedaleko od mjesta kojeg je Augustinčić prvotno odabrao. Spomenik ‘Mir’ su 2. prosinca 1954. svečano otkrili tadašnji glavni tajnik UN Dag Hammarskjöld, predsjednik IX. zasjedanja Opće skupštine Eelco Van Klefens i tadašnji šef Stalne misije SFRJ pri UN dr. Jože Brilej.

Spomenik Mir pred zgradom Opće skupštine UN-a u New Yorku, 1956. (Foto: Lujo Goranin, Arhiva Galerije Antuna Augustinčića)

S vremenom, taj je konjanički kip postao amblematski kako za kipara, tako i za cijelo to razdoblje. Augustinčić je učvrstio svoju reputaciju kipara čija su se djela rado koristila za unaprjeđenje državne kulturne diplomacije, a i spomenik je doživio popularnost: grafički prikaz ‘Mira’ je od 1965. do 1993. godine bio na aversu crvene novčanice od 100 jugoslavenskih dinara, a još i danas se koristi kao dio logotipa Croatia filma iz Zagreba.
Nakon godinâ diplomatskih napora, Republika Hrvatska potvrdila se kao ishodišna točka nastanka spomenika ‘Mir’. Vlada RH to je naglasila 2017. godine povodom 25-obljetnice primanja Republike Hrvatske u članstvo UN-a postavljanjem informativne ploče podno spomenika, s podacima o autoru i zemlji iz koje potječe.

Spomenik Mir pred zgradom Opće skupštine UN-a u New Yorku, danas (Foto: Denis Pešut, Arhiva Galerije Antuna Augustinčića)

Antun Augustinčić sahranjen je u Klanjcu, u parku svoje Galerije koja već gotovo 50 godina svojim muzejskim, izdavačkim i izlagačkim aktivnostima sakuplja, čuva, obrađuje i prezentira njegov kiparski opus. Svake godine povodom Međunarodnog dana mira angažira nove umjetnike da svojim djelima obogate pristup pojmu, simbolici i pojavnosti mira; stvaranjem i izlaganjem svojih radova podno gipsanog modela ‘Mira’ u stalnom postavu Galerije, oni ostvaruju dijalog spomenika i suvremenog umjetničkog izričaja, učvršćujući svijest o nacionalnom identitetu u globaliziranom svijetu. Potreba za mirom danas je osobito aktualna te je svako nastojanje njegovog poticanja, gradnje i njegovanja (u psihološkom, socijalnom, pa i likovnom smislu) bez sumnje plodonosno.

Zgrada Galerije Antuna Augustinčića u Klanjcu (Foto: Davorin Vujčić, Arhiva Galerije Antuna Augustinčića)

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Komentirajte putem Facebook-a

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter