Da bi podiglo svijest javnosti o važnosti zaštite osobnih podataka, Vijeće Europe donijelo je 2006. godine odluku kojom se 28. siječnja obilježava kao Europski dan zaštite osobnih podataka.
Osobnim podacima smatraju se sve informacije koje se odnose na pojedinca, kao što su ime i prezime, OIB ili matični broj, kućna adresa, adresa elektroničke pošte koja sadrži ime i prezime, broj osobne iskaznice, podaci o lokaciji (funkcija podataka o lokaciji na mobilnom telefonu), adresa internetskog protokola (IP), identifikacijski broj kolačića, oglašivački identifikator vašeg telefona, podaci koje imaju bolnica ili liječnik, a koji mogu biti simbol kojim se utvrđuje jedinstveni identitet osobe.
Nezaštićeni osobni podaci u rukama počinitelja mogu se upotrijebiti prilikom počinjenja različitih kaznenih djela, a žrtvama mogu stvoriti i niz drugih problema, koji u nekim slučajevima mogu trajati i cijeli život. Kako biste to izbjegli, policija savjetuje da ne govorite i ne šaljite svoje osobne podatke nepoznatim osobama (ime, prezime, adresu, OIB, matični broj, broj bankovne kartice, količinu novaca na računu i slično), da osobne dokumente ne dajte nikome prije nego se uvjerite da se radi o službenoj ili nadležnoj osobi i ne šaljite njihove preslike ukoliko niste sigurni da su preslike potrebne isključivo u službene svrhe, da ne potpisujte dokumente ukoliko niste sigurni u njihov sadržaj (prije potpisivanja neka vam osoba od povjerenja rastumači dokument) te da prije nego što bacite u smeće stare dokumente, račune ili druge materijale koji sadržavaju vaše osobne podatke, učinite te podatke nečitljivima.
Kada govorimo o podacima koje treba zaštititi u online komunikaciji, tada se posebno treba osvrnuti na ranjivu kategoriju žrtava, a to su djeca. Počinitelji dolaze do podataka na razne načine: komunikacijom putem društvenih mreža, hakerskim napadima, malwareima, phishingom, smishingom, vishingom, te je zato jako važno razmisliti o zaštiti svoje privatnosti na način da se pažljivo čuvaju lozinke za pristup svojim računima i profilima – ne dijeliti ih ni s najboljim prijateljem, provjeriti postavke privatnosti na svojim profilima, na svojim profilima objavljivati što manje podataka o sebi i svojoj obitelji koji bi mogli poslužiti zlonamjernim osobama da vas pronađu ili uznemiravaju te razmisliti prije javne objave svojih osobnih podataka: broj telefona, adresa, podataka o školi, računima, privatnim fotografijama.
U online komunikaciji treba biti siguran s kim se komunicira jer su često virtualni prijatelji djece osobe koje oni ne poznaju osobno i mogu biti sasvim druge osobe od onih kojima se prikazuju, odnosno lažno se predstavljaju.
Kod razmjene osobnih podataka s virtualnim prijateljima treba biti jako pažljiv. Obećanje ”ovo je samo između nas dvoje” nije uvijek istinito. Nakon što se klikne ”Pošalji” snimke mogu završiti bilo gdje, često i kod osoba kojima nisu bile prvotno namijenjene. Kada se dijele fotografije treba razmisliti jesu li to fotografije koje bi bez srama podijelili s članovima obitelji ili prijateljima u školi.
Ukoliko želite saznati nešto više o zaštiti osobnih podataka, pogledajte film ”Tko se to šali s mojim podacima?”.