Dvoprsti ljenivci Ennio i Matilda novi su par u Zoološkom vrtu grada Zagreba. Ennio ima dvije godine te je rođen u njemačkom Krefeldu, a Matilda ima četiri godine i stiže iz mađarske Jure. Skupa žive u nastambi u Tropskoj kući. Dobro se slažu, ali ne pretjeruju s interakcijom. Ona voli drijemati u kućici, a on uživa u izležavanju na otvorenom.
“Ljenivci gotovo polovinu dana prespavaju. Život provode u krošnjama. Na tlo se spuštaju svakih nekoliko dana samo kako bi obavili veliku nuždu ili se preselili na drugo stablo. Njihov izmet otkriva kada su spremni za razmnožavanje. Naša Matilda spolno je zrela, a Ennio će biti za nešto više od dvije godine“, otkrio je Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta grada Zagreba.
U Zagrebu dvoprstih ljenivaca nije bilo 12 godina. U predstavljanju nastambe sudjelovali su Rene Bitorajac i Branko Đurić Đuro, osnivači kazališta Luda kuća koje je pokrovitelj ljenivaca. Pritom su najavili suradnju kazališta i Zoološkog vrta na promicanju umjetnosti i zaštite ugroženih životinjskih vrsta.
Dvoprsti ljenivci u prirodi nastanjuju tropske kišne šume sjevernih dijelova Južne Amerike. Uz lisnato i korjenasto povrće povremeno, kao proteinsku dopunu jelovnika, dobivaju jaja. Posebna poslastica ljenivcima je lubenica, pa njezine komadiće dobivaju tijekom treninga. Ti se treninzi rade kako bi se životinje navikle na veterinarske preglede te pripremile za situacije poput transporta.
Ljenivci su izvrsni plivači, ali imaju slabe stražnje udove zbog čega na njima ne mogu stajati niti pomoću njih hodati. Zbog toga po tlu pužu povlačeći tijelo svojim snažnim prednjim udovima. Na tim udovima imaju po dvije zakrivljene kandže, a na stražnjima po tri kandže. Kandže im mogu biti dugačke i do 7,5 centimetara. Glava im je kratka i spljoštena s prćastim nosom, rudimentarnim ušima i velikim očima. Zubi su im bez korijena te konstantno rastu, a sjekutići im nedostaju. S obzirom na to da cijeli svoj život provode naopačke, krzno simpatičnih krezubica ima razdjeljak na trbuhu, a dlake su usmjerene prema leđima. Na krznu ljenivaca u prirodi se razvijaju alge što mu daje zelenkastu boju te doprinosi kamuflaži životinja u krošnjama.