U povodu Dana Grada Zagreba održana je svečanost dodjele javnih priznanja Grada Zagreba. 

U nazočnosti predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, izaslanice predsjednika Republike Hrvatske Melite Mulić, izaslanika predsjednika Hrvatskog sabora i potpredsjednika Hrvatskog sabora akademika Željka Reinera, ministra uprave Ivana Malenice, ministrice kulture dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, ministra regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marka Pavića, župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića, predsjednika Skupštine Zagrebačke županije Mate Čička, muftije Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Aziza ef. Hasanovića, izaslanika zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, Tomislava Buntaka, predstojnika Ureda nadbiskupa zagrebačkog Duška Spasojevića, izaslanika mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića, bivšeg predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba Velimira Sriće, počasnog građanina Grada Zagreba prof. dr. sc. Emilija Marina, počasnog građanina Grada Zagreba gospodina Mladena Markača, general pukovnika u mirovini, potpredsjednika i gradskih zastupnika u Gradskoj skupštini Grada Zagreba, predstavnika nacionalnih zajednica, pročelnika ureda, predstavnika Zagrebačkog holdinga, vatrogasaca, policijske uprave Zagrebačke, predstavnika gospodarskih i obrtničkih komora, zdravstvenih i kulturnih institucija i predstavnike sporta, gostiju i uzvanika te predstavnike medija, uručene su Nagrada Grada Zagreba, Nagrada Zagrepčanka godine, Povelja počasnom građaninu i Medalje Grada Zagreba.

Predsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba prof.dr.sc. Drago Prgomet u svom pozdravnom govoru poručio je:

“Poštovani predsjedniče Vlade, gradonačelniče, poštovani izaslanici predsjednika Republike i Sabora RH, ministre, rektore, gradski zastupnici, cijenjeni gosti, drage naše Zagrebčanke i Zagrebčani, svima vama sretan 31. svibnja – Dan Grada Zagreba! 
Ujedno, čestitam u ime skupštine grada Zagreba i svoje ime, svim dobitnicima nagrada, njihovim obiteljima i suradnicima na vrijednim priznanjima koje će danas primiti.
Okupljeni ovdje, na Dan Grada Zagreba spomenimo nekoliko događaja koji su obilježili zadnju godinu dana.
Zauvijek nas je napustio počasni građanin grada Zagreba, građanin svijeta a iznad svega veliki čovjek, Branko Lustig.
Promjenili smo mjesto održavanja svečane sjednice.
Po prvi puta u neovisnoj Hrvatskoj u ovoj se prigodi ne nalazimo u gradskoj vijećnici na Gornjem Gradu, niti u svečanoj dvorani u kojem je zasjedao prvi hrvatski Narodni sabor pod predsjedanjem bana Josipa Jelačića.
Danas smo na Zagrebačkom velesajmu. Na mjestu koje u našoj zagrebačkoj kolektivnoj memoriji vežemo uz brojne međuarodne manifestacije ali iznad svega uz prelazak Zagreba preko rijeke Save.
Danas smo ovdje iz svima dobro poznatih razloga: epidemija a potom i potres, koji su pojedinim obiteljima i pojedincima nanijele velike tragedije a nama duboko promijenili naše živote.
Iznad svega dijelimo bol s obitelji naše mlade sugrađanke Anamarije i izražavam im duboku sućut! Kao i obitelji naših Petra i Ante koji su stradali otklanjajući posljedice potresa.
Hvala svim vama, građankama i građanima Zagreba, volonterima, zdravstvenim radnicima, vatrogascima, policajcima i vojnicima, građevinarima,  civilnoj zaštiti i gradskim službama, udrugama, medijima, na dobroj volji i iskrenoj predanosti da na najbolji mogući način olakšate situaciju u kojoj smo se zatekli.
Koliko god se svi trudili umanjiti štetu, svjesni smo kako s potresom nestane jedan sadržaj i ostane praznina. Tu prazninu u skladu sa vremenom i prostorom može ispuniti jedino suvislo, kreativno, ljudsko djelovanje. Ne pojedinca, jer pojedinac to ne može, ali zajednica, vlast i društvo u cjelini mogu. Svojim radom, idejama, odlukama i zakonskim rješenjima.
A mi smo u očekivanju jedne takve odluke: donošenja Zakona o obnovi grada Zagreba. S puno očekivanja, puno pitanja od kojih je najčešće: zašto odluka još nije donesena?!
Gospođe i gospodo, u ovoj je dvorani je nekoliko kirurga kao sto sam i sam. Često donosimo odluke, odluke koje ne trpe odlaganje i snažno utječu na ljudske sudbine i živote. S pravom ili ne, takav način odlučivanja očekujem i od politike.
Međutim, kada razmišljam o ovom zakonu, Zakonu o obnovi grada Zagreba, za njega i te kako vrijede mudre riječi Josepha Jouberta, francuskog filozofa i etičara: „Bolje je razmotriti problem bez donošenja odluke, nego donijeti odluku bez razmatranja.”
Želimo li donijeti zakon koji će biti temljen na razmatranju tj, dijalogu i struci, na viziji novog, boljeg Zagreba, ili će to biti zakon za mandatno razdoblje, zakon koji će tek riješiti način na koji ćemo sanirati dimnjake, promijeniti bojlere i podijeliti građevinski materijal.
Odgovor ovisi o nama, što s ovim zakonom želimo a u biti to znači: Što želimo učiniti sa Zagrebom!?
Želimo li sačuvati Donji i Gornji grad kao dio našeg kulturnog i nacionalnog identiteta!? Želimo li konačno završiti sveučilišnu bolnicu koja ima potencijal biti centar zdravstva ovog dijela Europe umjesto krpanja raspadnutih bolnica Zagreba.
Hoćemo li iskoristiti potencijal sveučilišnog kampusa koji doista treba postati sjedište fakulteta, studenata, rasadnik znanja i mjesto intelektualno stvaranja.
Hoćemo li napokon rijeku Savu uklopiti u grad umjesto beskonačnog bježanje od nje!?
Ako na ovo nismo sposobni dati jasan pozitivan odgovor, nemojmo taj zakon ni donositi jer će naši ljudi, potpognutim vladom, gradom i prijateljima, sposobni i vješti kako su to pokazali i u drugim teškim situacijama, na koncu najvećim dijelom sami obnoviti svoje domove.
A Zagreb će ostati uskraćen u mogucnosti snažnih promjena.
Zato Zagrebu i Hrvatskoj ovakav, vizionarski zakon treba i uvjeren sam da smo ga kao zajednica i društvo sposobni donijeti.
Možemo to učiniti, imamo li na umu sljedeće:
Politika mora surađivati da bi se dogovorili oko najboljih rješenja. Ne može naš ego biti veći od interesa našeg naroda. Zemlja s ovakvim mogućnostima osuđena je na uspjeh. U tome nas može spriječiti samo glupost i neznanje onih koji su najodgovorniji za nju. U tome nas može spriječiti samo naša nasposobnosti čitati znakove vremena.
A znakovi govore: ovo je teško vrijeme, ali govore: ovo je vrijeme velikih mogućnosti.
Iskoristimo ga! Svjesni izazova jer ništa trajno nije stvoreno niti lako, niti u jednom dahu. Stvorimo pretpostavke da Zagreb doista bude metropola! Ponavljam, vjerujem da smo sposobni za to.
Ako možda i sumnjaju neki, moju vjeronost ću potkrijepiti s dva primjera
Prvo,
vjerujem kako svijet mijenjaju hrabri, uporni ljudi i ideje koje su naizgled bile nemoguće, neostvarive.
Takvi ljudi s takvim idejama sjede u ovoj dvorani! Ljudi koji su dobili nagradu grada Zagreba, za svoja višegodišnja i desetljećima duga stvaranja, potvrda su uspjeha koji je nastao na njihovom trudu, ustrajnosti, hrabrosti, i ponekad izostanku razumijevanja okoline.
Dame i gospodo,
Gradove prepoznajemo po trgovima a pamtimo po ljudima. Ovo su upravo takvi ljudi. Bila je privilegija biti predsjednikom skupštine koja je donijela odluku da se 16-torici pojedinca i zajednica ljudi dodijeli nagrada grada Zagreba. Privilegija je bila staviti potpis ispod imena ovih iznimnih ljudi.
Ljudi, po kojima će se pamtiti naš grad.
Drugo
svjedočimo, i nije to tek moja osobna procjena, kako smo, mi, Hrvatska,mala zemlja i mali narod postali jedna od najuspješnijh zemalja u borbi s epidemijom koja je paralizirala cijeli svijet. Kako!?
Odgovor bih sveo u tri riječi: znanje, odlučnost, odgovornost.
Znanje medicinske struke, odlučnost Vlade da provede mjere temeljene na znanju i odgovornost građana, kako prema sebi tako i zajednici, način je kako se može uspjeti i biti primjerom i većim i moćnijim od nas.
Ponoviti ću: znanje, odlučnost, odgovornost!
Neka nas budućnost po tome pamti”.

Nagradu Grada Zagreba dobili su: 

1. Dana Budisavljević, redateljica
– priznanjem i novčanom nagradom
Širu popularnost stekla je obiteljskim filmom “Nije ti život pjesma Havaja” (2012.). Gotovo cijelo desetljeće nastajao je njezin najprestižniji uradak, ujedno njezin prvi autorski dugometražni film “Dnevnik Diane Budisavljević” (2019.). Premijerno je prikazan na Pulskom festivalu 2019. i osvojio je šest nagrada. U 66 godina Pulskoga filmskog festivala ovo je prvi film koji je osvojio nagrade žirija i publike, a nedavno i nagradu “Oktavijan” Hrvatskog društva filmskih kritičara za najbolji dugometražni film u 2019. Njezini uspjesi potaknuli su iznimno zanimanje domaće, ali i svjetske javnosti, pridonoseći promicanju filma, kulture i umjetnosti Grada Zagreba i Hrvatske.

2. prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj Kliničkoga bolničkog centra Zagreb, red. prof. u trajnom zvanju na Katedri ginekologije i opstetricije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
– priznanjem i novčanom nagradom
Jedan je od vodećih hrvatskih ginekologa. Znatno je pridonio razvoju ginekološke onkologije osobito liječenju karcinoma jajnika i karcinoma vrata maternice. Od 2001. do 2016. uspješno je vodio Zavod za ginekološku onkologiju Klinike za ženske bolesti i porode Kliničkoga bolničkog centra Zagreb. U siječnju 2016. imenovan je sanacijskim upraviteljem Kliničkoga bolničkog centra Zagreb, a u lipnju iste godine izabran je za ravnatelja. Od tada do danas zajedno s timom koji je okupio napravio je niz pozitivnih organizacijskih i stručnih pomaka u radu i realiziran je niz značajnih infrastrukturnih projekata.

3. prof. dr. sc. Krešimir Ćosić, general-pukovnik u mirovini, naslovni redoviti profesor u trajnom zvanju na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, redoviti član Akademije tehničkih znanosti Hrvatske
– priznanjem i novčanom nagradom
Objavio je više od stotinu radova u uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima i prezentirao ih na međunarodnim konferencijama. Njihovu multidisciplinarnost ilustriraju različita područja. Utemeljio je i vodio sveučilišni poslijediplomski studij za potrebe hrvatske obrambene industrije Vođenje i upravljanje pokretnim objektima na kojem je magistriralo i doktoriralo više od 40 znanstvenih novaka. Posebnost ovog studija bila je njegova interdisciplinarnost i usmjerenost na razvojno-istraživačke projekte od značenja za sustav obrane Republike Hrvatske i hrvatsku industriju naoružanja i vojne opreme. Sudionik je Domovinskog rata (1991. – 1995.) i svih ključnih operacija Hrvatske vojske. Za svoj doprinos u Domovinskom ratu i modernizaciji i jačanju oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva obrane Republike Hrvatske dobio je brojna odličja.

4. Hrvatski barokni ansambl
– priznanjem
– za sjajna postignuća u promicanju glazbene umjetnosti tijekom dvadeset godina vrlo plodonosnoga umjetničkog rada i za uživanje ugleda vrsnog ansambla iznimno cijenjenog kod zagrebačke publike te osobito glazbene kritike koja ga svrstava u sam vrh hrvatske glazbene reprodukcije. Najznačajniji je hrvatski ansambl specijaliziran za povijesno obaviještenu interpretaciju glazbe baroknog razdoblja i bliskih epoha, na originalnim glazbalima i njihovim replikama. Surađujući s najpoznatijim svjetskim umjetnicima specijalistima za izvođenje barokne glazbe Ansambl redovito koncertira za zagrebačku publiku u Hrvatskome glazbenom zavodu i u drugim koncertnim prostorima u Zagrebu i Hrvatskoj te u mnogim uglednim europskim koncertnim dvoranama u važnim i svečanim prigodama kao što je bio svečani koncert u Bruxellesu u palači lijepih umjetnosti Bozar u povodu početka predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europe.

5. akademik Zvonko Kusić
– priznanjem i novčanom nagradom
Ukupnim djelovanjem kao liječnik, znanstvenik i čelnik važnih nacionalnih institucija u Gradu Zagrebu ostavio je dubok trag u znanstvenom, društvenom i javnom životu. Ušao je u povijest kao jedan od najuspješnijih ravnatelja Kliničke bolnice “Sestre milosrdnice”. Kao međunarodno afirmiran vrhunski autoritet za bolesti štitnjače zaslužan je za eliminaciju gušavosti u nas te se Hrvatska uvrstila među svjetske države koje su najuspješnije riješile taj javnozdravstveni problem. Tijekom njegova dva mandata na dužnosti predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Akademija je napravila značajne iskorake prema novim društvenim i znanstvenim izazovima Hrvatske i svijeta i s njima se hrabro suočila. Pritom je izbjegla političko i svjetonazorsko svrstavanje i sačuvala svoje jedinstvo i integritet.

6. s. Jelena Lončar, dipl. socijalna radnica, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije za područje socijalne skrbi i humanitarno djelovanje
– priznanjem i novčanom nagradom
– za iznimne rezultate u socijalnoj skrbi i humanitarnom radu kroz raznovrsne oblike unutar Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, gdje se od 2008. kao ravnateljica zalaže da se zaposlenici uz profesionalnu osposobljenost u svojim aktivnostima trebaju odlikovati ljudskom dobrotom i ljubavlju. Organiziranim humanitarnim djelovanjem Caritas u suradnji i partnerstvu s brojnim organizacijama pridonosi suzbijanju različitih oblika siromaštva, socijalne ugroženosti i isključenosti ranjivih osoba, obitelji i zajednica u potrebi te njihovoj resocijalizaciji i integraciji u društvo. U 2019. ostvaren je projekt Caritasove Kuće za mlade, namijenjene za privremeni smještaj mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji nakon završetka srednje škole i nakon 21. godine moraju napustiti domove ili udomiteljske obitelji, te za studente slabijega imovinskog stanja koji ne ostvare pravo na studentski dom.

7. Obrtnička komora Zagreb
– priznanjem
Intenzivno radi na očuvanju dugogodišnje tradicije i stvaranju budućnosti obrtništva u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Ključni je partner udruženjima obrtnika u poticanju svih obrtničkih djelatnosti. Kao potporna institucija zagrebačkog obrtništva, okuplja i nadahnjuje sve pojedince i organizacije koji smatraju obrtništvo bitnom i neizostavnom sastavnicom hrvatskoga društva. Također je i projektno orijentirana, informirajući ih o brojnim mogućnostima učinkovitijeg povezivanja i pribavljanja financijskih sredstava nužnih za razvoj poslovanja. Svi pokrenuti projekti i rezultati njezin su veliki doprinos u očuvanju i razvoju obrtništva, obrazovanju mladih generacija te očuvanju tradicijskih, umjetničkih i deficitarnih obrta koji daju posebnu draž i uklapaju se u cjelovitu sliku zagrebačke turističke ponude. Njezinih 22.000 obrtnika ponosno dokazuje respektabilnu ulogu obrtništva u nastanku i razvoju našega grada.

8. mr. sc. Hrvoje Pezo, dr. med. dent., predsjednik Hrvatske komore dentalne medicine
– priznanjem i novčanom nagradom
– za promicanje zdravstva i gospodarstva u Gradu Zagrebu. Jedan je od utemeljitelja i promicatelja Grada Zagreba kao prepoznatljive i važne destinacije dentalnog turizma. Društvenim angažmanom pozicionirao je Grad Zagreb kao destinaciju kontinuirane dentalne edukacije kroz kongrese, tečajeve i simpozije. Na njegovu je inicijativu pokrenut i dovršen projekt izdavanja knjige Dentalni mamut – Osnove kliničke dentalne medicine, podijeljene svim hrvatskim doktorima dentalne medicine. Osnivač je dentalnog sajma Dentex, zagovaratelj je cjeloživotnoga stručnog usavršavanja te inicijator i organizator svih stručnih edukacija Komore u Gradu Zagrebu. Na godišnjoj razini sudjeluje u projektu kontinuirane suradnje u području trajnog usavršavanja s komorama susjednih zemalja među kojima Hrvatska komora dentalne medicine zauzima vodeću ulogu.

9. Radna skupina (67) znanstvenika i stručnjaka Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kliničkoga bolničkog centra Zagreb: izv. prof. dr. sc. Ruža Grizelj, specijalistica pedijatrije s užom specijalizacijom iz neonatologije, prof. dr. sc. Nada Sindičić Dessardo, naslovna izvanredna profesorica, specijalistica pedijatrije s užom specijalizacijom iz neonatologije, prim. dr. sc. Vesna Benjak, dr. med., specijalistica pedijatrije s užom specijalizacijom iz neonatologije, dr. sc. Dorotea Ninković, asistentica, specijalistica pedijatrije s užom specijalizacijom iz neonatologije, dr. sc. Andrea Dasović Buljević, dr. med., specijalistica pedijatrije s užom specijalizacijom iz neonatologije, Tomislav Ćaleta, dr. med., specijalizant pedijatrije, prof. dr. sc. Boris Filipović-Grčić, specijalist pedijatrije, prim. Dalibor Šarić, dr. med., specijalist pedijatrije s užom specijalizacijom iz pedijatrijske kardiologije, prim. mr. sc. Kristina Vrljičak, dr. med., specijalistica pedijatrije s užom specijalizacijom iz pedijatrijske nefrologije, prof. dr. sc. Jurica Vuković, specijalist pedijatrije s užom specijalizacijom iz pedijatrijske gastroenterologije, izv. prof. dr. sc. Tomislav Luetić, specijalist opće kirurgije i specijalist dječje kirurgije, dr. sc. Danko Mikulić, dr. med., specijalist kirurgije, naslovni poslijedoktorand, izv. prof. dr. sc. Anko Antabak, specijalist dječje kirurgije, dr. sc. Stanko Ćavar, dr. med., specijalist dječje kirurgije, naslovni poslijedoktorand, doc. dr. sc. Krešimir Bulić, specijalist kirurgije s užom specijalizacijom iz plastične kirurgije, Dražen Belina, dr. med., specijalist kirurgije s užom specijalizacijom iz kardijalne kirurgije i specijalist dječje kirurgije, dr. sc. Dino Papeš, dr. med., specijalist dječje kirurgije, izv. prof. dr. sc. Slobodan Mihaljević, specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja s užom specijalizacijom iz intenzivne medicine, Karolina Režek Tomašić, dr. med., specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja s užom specijalizacijom iz intenzivne medicine, prim. dr. sc. Sanja Konosić, dr. med., specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja s užom specijalizacijom iz intenzivne medicine, doc. dr. sc. Dubravka Bartolek Hamp, dr. med., specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja s užom specijalizacijom iz intenzivne medicine, Ivana Božić, dr. med., specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, Ivona Hanžek, dr. med., specijalistica anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, Robert Bojčić, dr. med., specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, Sandra Alavuk Kundović, dr. med., specijalizant anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja, izv. prof. dr. sc. Ivica Sjekavica, specijalist radiologije, dr. sc. Ana Marija Alduk, dr. med., specijalist radiologije s užom specijalizacijom iz intervencijske radiologije, dr. sc. Marko Kralik, dr. med., specijalist radiologije s užom specijalizacijom iz ultrazvuka, dr. sc. Sanja Pleško, specijalistica medicinske biokemije, prof. dr. sc. Dunja Rogić, Farmaceutsko- biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, specijalistica medicinske biokemije, Ana Habjanec, mag. med. techn., magistra sestrinstva, Terezija Kostantinov, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Ivanka Petrić, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Lucija Bajac, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Irena Maslak, medicinska sestra – tehničarka, Dragica Podvorec, medicinska sestra – tehničarka, Irena Drobac-Šćuric, medicinska sestra – tehničarka, Jelena Špičko, medicinska sestra – tehničarka, Manuella Jukičić, primalja medicinska sestra – tehničarka, Martina Herz, medicinska sestra – tehničarka, Marina Mišković, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Martina Žitnik, medicinska sestra – tehničarka, Nevenka Žuglić, medicinska sestra – tehničarka, Marija Džimbeg, magistra sestrinstva, Adrijana Petreković, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Ana Marija Macan, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Neda Pitarić, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Nastja Petković, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Natalija Rajtarić, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Dubravka Bobek, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Branka Muhić, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Dubravka Matešić, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Sandra Klakočer, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Maja Gašpar, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Marija Lukenda Mihaljev, prvostupnica (bacc.) sestrinstva, Nevenka Minovec Cvetko, medicinska sestra – tehničarka, Martina Čunčić Barukčić, medicinska sestra – tehničarka, Silvija Brombauer, medicinska sestra – tehničarka, Ivana Matijević, medicinska sestra – tehničarka, Marina Medvedec, medicinska sestra – tehničarka, Jasnica Turk, medicinska sestra – tehničarka, Sara Marinac, medicinska sestra – tehničarka, Natalija Štos, medicinska sestra -tehničarka, Ljiljana Gavranić, medicinska sestra – tehničarka, Ana Lučić, medicinska sestra – tehničarka, Martina Račić, prvostupnica (bacc.) fizioterapije i Gordana Gabaj, prvostupnica (bacc.) fizioterapije
– priznanjem i novčanom nagradom
Svojim pothvatom uspješno je razdvojila Kristinu i Valentinu, dva mjeseca stare sijamske blizanke. Ni u jednom trenutku nije se pokolebala pred izazovima već je staloženo provela sve potrebno liječenje, učinila sve potrebne korake te je postala inspiracija drugima u izvrsnosti u liječenju. Članovi skupine predani su liječničkom poslanju i posvećeni u pružanju najbolje medicinske njege i liječenja. Oni ne samo da stvaraju novo znanje, oni ga neumorno prenose na liječnike i nastavnike sutrašnjice. Ovaj vrlo zahtjevni složeni medicinski pothvat pozicionira hrvatsku kliničku medicinu na najvišu europsku i svjetsku razinu.

10. Josip Smiljčić, vozač II u Podružnici Čistoća Zagrebačkog holdinga d. o. o.
– priznanjem i novčanom nagradom
Zbog velike privrženosti poslu i spremnosti da pomogne drugim ljudima teže je ranjen kada je radeći u popodnevnoj smjeni zaustavio provalnika u krađi. Primjeran je radnik, dobronamjeran čovjek vedrog duha koji se u svom radnom okruženju zalaže za pravdu i poštivanje vrijednosti svakog čovjeka. Pun razumijevanja pridonosi boljoj radnoj atmosferi.
Riskiravši svoj život za dobrobit građana našega grada, ponos je svojoj obitelji i radnoj sredini.

11. Zlatko Stić, dipl. ing., ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga
– priznanjem i novčanom nagradom
U dugogodišnjem obrazovnom radu i sedmom mandatu kao ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga postiže iznimne rezultate u vođenju Škole – organizaciji izvođenja nastavnog procesa, podizanju kvalitete odgojno-obrazovnog rada, uređenju školskih prostora, opremanju škole najsuvremenijom opremom, uvođenju novih obrazovnih programa (gimnazijskih i strukovnih), organizaciji stručne prakse učenika te posebno u organizaciji izvannastavnih aktivnosti. Zahvaljujući znanju, stručnosti, profesionalnom angažmanu i organizacijskim sposobnostima imenovan je predsjednikom brojnih povjerenstava. Pod njegovim vodstvom Prirodoslovna škola Vladimira Preloga postala je i Regionalni obrazovni centar za sjeverozapadnu Hrvatsku u sklopu projekta e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola.

12. Laura Štefanac, atletičarka, članica Atletskog kluba “Kvarner” Rijeka, članica Zagrebačkoga sportskog saveza gluhih i Športskog društva gluhih Silent
– priznanjem i novčanom nagradom
U sustavu vrhunskog sporta gluhih natječe se od 2014. od kada je članica Zagrebačkoga sportskog saveza gluhih ostvarujući izvanredne rezultate. Od 2014. do 2019. nastupajući za hrvatsku atletsku reprezentaciju gluhih, koja je pod okriljem Hrvatskoga sportskog saveza gluhih, osvojila je brojna odličja kako u juniorskom, tako i u seniorskom uzrastu. U cijelom tom razdoblju trenira i natječe se i na državnim prvenstvima za čujuće osobe i postiže odlične uspjehe. Na 23. Olimpijskim igrama gluhih 2017. u Turskoj i na 10. Europskom prvenstvu u atletici za gluhe 2019. u Njemačkoj osvojila je zlatnu medalju u bacanju koplja.

13. prof. emer. dr. sc. Stanislav Tedeschi, dipl. ing. građ.
– priznanjem i novčanom nagradom
– za znanstveni doprinos studijama i projektima sustava javne odvodnje. Problematikom pročišćavanja otpadnih voda Grada Zagreba, uz manje prekide, bavio se oko trideset godina. Bio je koautor Idejnoga tehnološkog rješenja, a zatim koordinator skupine stručnjaka Fakulteta građevinskih znanosti u Zagrebu koja je obavljala istražne radove za Idejno rješenje uređaja za perspektivne potrebe Grada Zagreba, koji je izradio Fakultet građevinskih znanosti u Zagrebu u suradnji s Inženjerskim projektnim zavodom iz Zagreba. Od 2001. do 2016. bio je voditelj Konzultantske skupine Grada Zagreba za provođenje Projekta infrastrukturnih objekata za potrebe izgradnje Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba. U koautorstvu je 2016. objavio monografiju Pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba te je autor dvaju udžbenika. Bio je koordinator i konzultant u nekoliko međunarodnih projekata upravljanja otpadom i zaštite okoliša.

14. akademik Goran Tribuson, književnik
– priznanjem i novčanom nagradom
Njegovo književno stvaranje ističe se dvjema karakteristikama koje se vrlo rijetko mogu naći u istome opusu: to su u jednu ruku visoka estetska kvaliteta, a u drugu ruku popularnost, odnosno čitanost. Njegov posljednji roman Otac od bronce u samo godinu dana dobio je nekoliko uglednih nagrada i doživio ponovljena izdanja. Isto vrijedi za njegov cjelokupan opus: on znade pogoditi što čitatelje zanima pa im to i nudi u obliku prave književne vrijednosti. Tako je s njegovim romanima o odrastanju (Povijest pornografije), memoarskim knjigama (Trava i korov), krimićima (Made in USA) i nizom drugih. Scenarist je serije Odmori se, zaslužio si koja prati peripetije jedne zagrebačke obitelji, u kojoj je sjajno pogođen duh ovoga grada i koja je među najgledanijim igranim programima s najpovoljnijim stručnim kritikama. I inače je Zagreb često poprište njegovih priča koje su jedna od najljepših posveta što ih je dobio.

15. Milan Zanoški, inženjer prometa, predsjednik Kluba veterana 148. brigade HV-a
– priznanjem i novčanom nagradom
Već 20 godina aktivno promiče i razvija volonterske aktivnosti u Zagrebu koje su od općedruštvenog interesa hrvatskoga naroda. Na jedinstven je način pridonio obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Gradu Zagrebu paljenjem lampiona cijelom dužinom zagrebačke Ulice grada Vukovara te organiziranjem središnjega večernjega komemorativnog događanja u Ulici grada Vukovara i Ulici Hrvatske bratske zajednice. Zalaže se za resocijalizaciju hrvatskih branitelja. Brojnim volonterskim aktivnostima i organiziranjem događanja nastoji oteti od zaborava novije i nešto starije važne događaje i osobe te senzibilizirati javnost kako bi se okupila oko hrvatskih vrijednosti i očuvala hrvatsku povijest, tradiciju i kulturu.

16. akademik Davor Miličić, potpredsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
– priznanjem i novčanom nagradom
– za iznimne zasluge u velikim postignućima hrvatske kardiologije u trendu moderne europske i svjetske kardiologije, dosežući razinu znatno bogatijih i razvijenijih zemalja. U uglednim časopisima objavio je oko 250 radova, koji su citirani oko 2300 puta, voditelj je i suradnik više domaćih i inozemnih znanstvenih projekata, održao je više od dvije stotine predavanja na prestižnim međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima. Od 2007. predstojnik je Klinike za bolesti srca i krvnih žila, glavni je koordinator za specijalizaciju iz kardiologije na razini resornoga ministarstva i voditelj i osnivač Specijalističkoga poslijediplomskog studija iz kardiologije pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Voditelj je Programa transplantacije srca u Kliničkome bolničkom centru Zagreb koji je stekao svjetsku reputaciju te je predstavnik Hrvatske u Eurotransplantu. Predsjednik je Hrvatskoga kardiološkog društva od 2003. u sedmom uzastopnom mandatu.

Nagrada Zagrepčanka godine dodijeljena je dramskoj umjetnici i humanitarki Mariji Sekelez, koja je svojim radom pridonijela afirmaciji žena u kulturi i društvu.

General-bojnika Blago Zadro posmrtno je proglašen počasnim građaninom Grada Zagreba za izniman doprinos u organiziranju obrane Vukovara i uspostavi teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, čime je trajno zadužio Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb. Povelju je u njegovo ime preuzela supruga gđa. Katica Zadro.

Zaslužnima su podijeljene i Medalje Grada Zagreba.