Hrvatska od 1. siječnja postaje dio schengenskog prostora, a hrvatska policija se i operativno i simbolički priprema za taj povijesni dan. Naime, kako piše Jutarnji list, 1. siječnja, minutu iza ponoći Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade i njegova slovenska kolegica Sonja Ajanović Havnik na graničnom prijelazu Bregana, nazdravit će ulasku Hrvatske u Schengen.
Svoju zadnju smjenu u ponoć će odraditi slovenski i hrvatski granični policajci na prijelazu Bregana – Obrežje, a na tada bivšem graničnom prijelazu na Novu godinu premijer Andrej Plenković dočekat će i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen koja će stići na granični prijelaz sa slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar – nazdravit će, dati izjave medijima, a potom krenuti put Banskih dvora.
Policijski službenici, njih 1034 koji su dosad radili na 73 granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom, s prvim danom nove godine dobit će novi raspored – njihova rješenja se ispisuju i svi će ih dobiti do kraja tjedna. Naime, na nekim najvećim prijelazima, kao što su oni na Bregani, Maclju i Goričanu, fizički će ostati kućice, ali će se podići i fiksirati rampe, dok će se na nekim manjim prijelazima, kao što je tzv. mala Bregana, ukloniti i infrastruktura, uskoro i žilet-žica, ali to ne znači da policija i dalje neće provoditi nadzor granice jer policija će sada to provoditi kroz tzv. kompenzacijske mjere, odnosno na punktovima će moći zaustavljati i kontrolirati putnike i vozila, kao što to primjerice rade i austrijska, njemačka i druge policije zemalja tzv. schengenskog prostora.
Hrvatsku policiju nakon što Hrvatska postane dio schengenskog prostora, osim nadzora granice, čekaju još dva važna schengenska izazova – uvođenje ETIAS i exit/entry sustava koji su vezani uz provedbu schengenskih zakonika i pravila. Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske već je predvidjelo nabavu opreme za te sustave u iznosu od 81,3 milijuna kuna, no zasad nije planirano proširenje graničnih prijelaza prema Srbiji, BiH i Crnoj Gori.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojasnio je što znači implementacija tih sustava.
– To su sustavi koji se uvode na razini Europske unije. Razlog za njihovo uvođenje je prije svega sigurnosni kako bi se kontrolirao ne samo ulazak nego i boravak ljudi koji dolaze na teritorij schengenskih zemalja, a sve to u svrhu da se ne moraju uvoditi interne granične kontrole. Entry-exit praktički znači uzimanje biometrije, ali i povezivanje sa schengenskim kalkulatorom. Dakle, netko koga se na granici, a u dobi je od 18 do 70 godina, ‘provuče‘ kroz taj sustav, prati se da on ne boravi više od 90 dana u 180 dana, koliko mu vrijedi schengenska viza – kazao je Božinović.
Problem ilegalnih migracija, kako je to rekao i Božinović, neće biti izazov za policiju samo u ovom, već i u sljedećim desetljećima, a za opremanje policije za čuvanje vanjskih granica planiraju se iskoristiti i sredstva iz fondova EU.
– Međutim, taj proces usavršavanja i tehničkog opremanja nikad neće stati s obzirom na to da smo mi tu gdje jesmo. Bez fondova EU to ne bi bilo moguće. Mi smo povukli oko 220 milijuna eura. Za sljedeće financijsko razdoblje predviđeno je 250 milijuna eura. S tim da kod tih 220 mi smo naslijedili oko 85 milijuna, a sve ovo drugo je bilo nešto za što smo se sami izborili unutar Europe – rekao je Božinović.
Iako od 1. siječnja više nema kontrole na granici, to ne znači da kod sebe ne treba imati osobne dokumente, stoga su iz slovenske policije podsjetili da je nužno imati osobne dokumente.