JANAF-ov Terminal Omišalj na otoku Krku posjetio je u utorak predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskog sabora Žarko Tušek, u pratnji Uprave JANAF-a, predsjednika Uprave Stjepana Adanića i člana Uprave Vladislava Veselice.
Prilikom posjeta, upravitelj Terminala Omišalj Bruno Janković upoznao je predsjednika saborskog Odbora Tušeka s tehničkim karakteristikama naftovodno – skladišnog sustava JANAF-a, s posebnim naglaskom na procese koji se odvijaju na Terminalu Omišalj – način prihvata tankera, prekrcaj nafte i naftnih derivata, skladištenje i transport, kao i s cjelokupnim sustavom zaštite okoliša na terminalu i duž trase naftovoda, a nakon sastanka uslijedio je obilazak samog Terminala.
Zelena ekonomija
– Prvenstveno moramo zahvaliti na iskazanom interesu gospodina Tušeka da se na samom terenu, na našem Terminalu Omišalj, upozna s JANAF-ovim sustavom. Na sastanku smo predstavili naše ostvarene poslovne rezultate u ovoj 2021. godini s osvrtom na prošlu godinu, s posebnim naglaskom na prihode iz temeljne djelatnosti. Također, razgovarali smo o našim planovima vezanima uz diverzifikaciju poslovanja i to prema niskougljičnoj tranziciji i zelenoj ekonomiji te smo najavili skorašnji dovršetak i predstavljanje naše dugoročne strategije poslovanja koja će se temeljiti na smjernicama Europske unije i energetske strategije Vlade Republike Hrvatske. Vizija ove Uprave je da JANAF i u budućnosti bude strateška kompanija koja će ostvarivati i dalje iznimne prihode te samim time rasti i razvijati se na zadovoljstvo njezinih vlasnika i zaposlenika – istaknuo je predsjednik Uprave Adanić, dok mu je Tušek zahvalio na pozivu.
– Želim čestitati gospodinu Adaniću i članu Uprave Veselici, kao i cijelom timu, na iznimnim poslovnim rezultatima i ove godine, unatoč globalnoj krizi uzrokovanoj pandemijom u kojoj se, nažalost, još uvijek nalazimo. Impresivno je bilo danas vidjeti ovaj JANAF-ov Terminal u Omišlju, i upoznati se s radom JANAF-a, koji ima jaku stratešku važnost u energetskoj neovisnosti Republike Hrvatske. Posebno me veseli osobno iz prve ruke vidjeti i čuti kako se svi tehnički procesi odvijaju u skladu s najvišim ekološkim i sigurnosnim standardima koji danas uopće postoje, što je, naravno, posebno važno za ljude koji žive u okruženju i koji na ljepotama ovoga kraja grade impresivne brojke u turizmu, ali i proizvodnji hrane te svemu što uz to pripada. Uz predstavljanje naftovodnog sustava i terminala, Uprava JANAF-a iskoristila je priliku predstaviti mi i okvire ključnih elemenata strategije razvoja kompanije u godinama koje dolaze, a sve u sklade sa europskim i globalnim trendom zelene tranzicije i dekarbonizacije te u kontekstu Zelenog plana koji se već sada intenzivno provodi na svim razinama. Tu realnost JANAF gleda kao svoju poslovnu priliku u skladu sa time priprema i nove poslovne akvizicije i investicije. Na tome im također čestitam – poručio je Tušek.
Prirodna zaklonjenost
Podsjetimo, Terminal Omišalj nalazi se na sjevernoj strani otoka Krka u blizini grada Omišlja i u funkciji je prihvata, skladištenja i otpreme sirove nafte i naftnih derivata korisnicima JANAF-ovog transportnog sustava. Područje Terminala Omišalj obuhvaća dva veza za prihvat i otpremu tankera sa sirovom naftom ili naftnim derivatima te pripadajućom opremom. Svaki je vez opremljen istakačkim rukama za naftu i naftne derivate.
Velika je prednost terminala njegova prirodna zaklonjenost od jakih udara bure te dubina mora u Omišaljskom zaljevu koja uz vezove iznosi otprilike 30 metara. Zbog toga je tankerska luka sigurna za prihvat tankera 24 sata dnevno, tijekom cijele godine. Luka ima potreban prostor za uplovljavanje, manevar, pristajanje i isplovljavanje čak i najvećih dosad izgrađenih tankera, nosivosti i do 500.000 tona.
Spremnički prostor na Terminalu Omišalj sastoji se od 20 spremnika za sirovu naftu ukupnog kapaciteta 1 400 000 m3 i 7 spremnika za naftne derivate ukupnog kapaciteta 80 000 metara kubnih.
Neposredno uz spremnike nalazi se autopunilište za naftne derivate na kojem je moguće istovremeno puniti četiri autocisterne, opremljeno uređajem za rekuperaciju para ugljikovodika i mogućnošću dodavanja aditiva i biogoriva.
U glavnoj zgradi terminala nalazi se Kontrolni centar za upravljanje naftovodno-skladišnim sustavom. (ZI)