Zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac rođen je na današnji dan 23.11.1752. godine u Karlovcu. Tamo je završio osnovnu školu. Nakon što se obitelj preselila u Graz, ondje je nastavio školovanje. Izabrao je vojničko zvanje, ali se s 15 godina predomislio i odlučio je otići u zagrebačko sjemenište. Ondje je 1768. godine primio tonzuru i niže redove. Studirao je teologiju u hrvatskom kolegiju u Beču. Rujna 1775. zaređen za đakona, a na Badnjak iste godine za svećenika. Potvrđen je i zaređen za biskupa 1788. godine.
Jedan je od idejnih začetnika hrvatskog narodnog preporoda, 1794. godine u Zagrebu osniva tiskaru, koja uglavnom tiska naslove na hrvatskom jeziku. Bio je mecena mnogim umjetnicima, uvijek uz naglasak da se promovira “ilirska” kultura. Njegova prosvjetiteljska usmjerenost najjače je izražena u njegovu neumornom zalaganju na prikupljanju nacionalnog duhovnog blaga i širenju knjige u hrvatskom narodu. On sam nabavlja sve što bi moglo pridonijeti duhovnom probitku naroda i razvoju znanosti u Hrvata. 1808. predlaže Hrvatskom saboru da se njegova knjižnica otvori javnosti.
Pozvao je na sabiranje svih vrsta starih knjiga i rukopisa. Kao takav jedan je od osnivača današnje Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Važan u pokretanju gospodarskog života u Hrvatskoj u početku 19. stoljeća. Svjestan što je bitno za gospodarski napredak Hrvatske, upustio se u pothvat nastojanja izgradnje prometnih veza koje su trebale povezivati Bansku Hrvatsku s Jadranskim morem.
1827. godine osniva Društvo skladnoglasja za Hrvatsku, koje od 1925. djeluje pod imenom Hrvatski glazbeni zavod. Vrhovac je prokušao sastaviti Bibliju na narodnom jeziku, odnosno prevesti Sveto pismo na kajkavsko narječje hrvatskog jezika.
Jedna od najpoznatijih Vrhovčevih inicijativa bila je uređenje zagrebačkoga parka, koji je po njem nazvan Maksimir. Za javnost ga je otvorio upravo Vrhovec 1787. godine. U njemu se nalazi 500-tinjak godina star hrast popularno zvan “dedek”. Preminuo je 1827. godine u Zagrebu.
