Muzej krapinskih neandertalaca je tijekom 2021. godine uspio završiti idejno rješenje, odnosno idejni projekt za nadogradnju zgrade novog muzeja, a ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol ekskluzivno nam je otkrio vizualizaciju projekta koji će ovaj muzej svjetskog glasa podići na još jedan viši nivo. Riječ je o ozbiljnom ‘faceliftingu’ ne samo kozmetičke naravi, već o građevini koja će se u bližoj budućnosti izgraditi na samom krovu Muzeja.
– Radi se o nešto više od 450 kvadratnih metara unutarnjeg prostora, u kojem ćemo dobiti manji restoran s kafićem i vanjskim terasama , izložbeno – galerijski prostor od oko 100 kvadrata za povremene tematske i gostujuće izložbe te jednu polivalentnu, multifunkcionalnu dvoranu namijenjenu prvenstveno najmlađima, odnosno za pedagoške i edukativne programe Muzeja. Nezanemariv dio su i spremišne prostorije, a osim unutarnjeg prostora, u planu je i napraviti vanjski amfiteatar s 220 sjedećih mjesta koji ćemo koristiti za posebna događanja poput koncerata, promocija, kazališnih predstava i svega onoga što se na otvorenom može organizirati. Naravno, tu će biti i interaktivno igralište za djecu koje će se također nalaziti na samom krovu Muzeja – otkrio nam je Sabol dok nam je pokazivao prostor krova MKN-a, naglašavajući da su nakon prihvaćanja idejnog projekta i rješenja uspjeli dobiti sve potrebne suglasnosti što se tiče posebnih uvjeta gradnje, što je i preduvjet građevinskoj dozvoli.
Kad kreće realizacija
– Idejno rješenje financirano je iz proračuna Muzeja Hrvatskog zagorja, a trenutno smo u tijeku pokretanja postupka javne nabave za izradu dokumentacije glavnog arhitektonskog i izvedbenog projekta. Riječ je o vrlo važnoj investiciji, naravno dokumentacijskoj, to su administrativni poslovi koji se ne vide, a traju dugo. Naime, riječ je o 20-ak elaborata koje je potrebno napraviti zajedno s pripadajućim troškovnicima i onda ćemo na kraju toga znati iznos cijele investicije. Za sada su procjene troškova izrade same građevine oko pet milijuna kuna. To nisu tako velika sredstva, s obzirom na to da znamo koliko se ulaže u baštinu, u nove muzeje ili obnovu baštinskih ustanova, a mi zapravo samo nadograđujemo, postojeću strukturu imamo. Nadam se da ćemo do ljeta, najkasnije do rujna imati gotovu dokumentaciju, a kada ćemo imati ishođenu građevinsku dozvolu, koju će nam trebati izdati Grad Krapina, što mislim da neće biti problem, moći ćemo zajedno s osnivačem, Ministarstvom kulture i medija, odlučiti o načinu financiranja – hoće li to ići iz državnog proračuna ili ćemo se okrenuti EU fondovima. No, u najboljem slučaju, do kraja godine, a u najgorem 2023. godine, krenut ćemo u realizaciju projekta – zaključio je Sabol.
Dodaje da je zamišljeno da će u tim prostorijama sadržaj biti namijenjen isključivo posjetiteljima Muzeja krapinskih neandertalaca, ali i lokalnom stanovništvu. Imat će dva pristupa – kroz nalazište Hušnjakovo i obližnju pješačku stazu, a ugradit će se i lift.
– Važno je napomenuti da sam tu ideju počeo razvijati početkom prošle godine, s našim, sada nažalost pokojnim arhitektom Željkom Kovačićem, ali je projekt nastavila njegova kćer Lana Kovačić i arhitekt Mario Pehnec iz Idea studia iz Zagreba. Zaista se nadam da ćemo i uspješno privesti ovaj cijeli projekt kraju – razmišlja Sabol i ujedno otkriva da tu nije kraj investicijama na Hušnjakovom.
Kneipp kao nekad
Naime, u potpunosti će se obnoviti, ili bolje reći, rekonstruirati, stara zgrada nekadašnjeg Muzeja evolucije, odnosno Kneippova zgrada.
– Nakon dugog niza godina razgovora i pregovora, zaista moram izraziti zadovoljstvo da smo s Gradom Krapinom postigli dogovor i kompromis, sukladno svim konzervatorskim smjernicama, rješenjima i elaboratima, jer utvrđeno je da je stara Kneippova zgrada u izrazito nepovoljnom stanju. Narušena je i statika i puno je vlage, a konstrukcija nije dobra. Prema prvim smjernicama, ići će se u kompletno rušenje i izgradnju nove zgrade i bit će vraćena u prvobitno stanje, kakva je bila početkom 20. stoljeća, kada je Kneippovo lječilište bilo u funkciji. Za sada imamo usmene dogovore s Gradom da će nositelj projekta biti Muzeji Hrvatskog zagorja i da će Grad Krapina biti partner i na tom projektu – otkriva nam Sabol.
Do prije nekoliko godina utrošena su značajna sredstva za izradu konzervatorskih elaborata, ali i idejnog projekta nove Kneippove zgrade. Sada predstoji glavni izvedbeni projekt koji će voditi Muzeji Hrvatskog zagorja, čime bi se zaokružila cijela priču na Hušnjakovom.
– U obnovljenoj Kneippovoj zgradi dobili bismo zaista opsežan kompleks, gdje će nam biti administrativni prostori za rad, uredi i moderno opremljene čuvaone za muzejsku građu i muzejsku dokumentaciju. A u dogovoru s lokalnom zajednicom, razmišljamo o smjeru turističko – informacijskog centra ovdje na Hušnjakovom. Prema vizualizaciji, Kneippova zgrada sastojala bi se od dva manja objekta koji bi bili spojeni s jednom staklenom površinom, staklenim hodnikom u kojem bi možda bio smješten turističko – informacijski centar grada Krapine. Govorimo o podrumu, prvom katu i visokom prizemlju. Dakle, vraćamo Kneippovu zgradu u izvorni izgled s početka 20. stoljeća – kazao je Sabol.
No prije velikih investicija na muzejskim zgradama, na redu je projekt osvjetljenja dijela Hušnjakovog oko njih.
Fantastične brojke
– Muzej krapinskih neandertalaca jedina je od ustrojstvenih jedinica Muzeja Hrvatskog zagorja koja, nažalost, nema riješeno pitanje vanjske rasvjete što nam predstavlja izuzetno veliki problem, pogotovo u zimskim mjesecima kada noć pada vrlo rano. Mi smo, na sreću, s Ministarstvom kulture i vlastitim sredstvima osigurati pozamašan iznos od malo više od 600.000 kuna. Radovi rasvjete na pristupnoj stazi osvjetljenja muzeja i staza započet će vrlo brzo i nadam se da će već na proljeće zasjati u punom sjaju, u nekom novom ruhu i s najmodernijom tehnologijom – najavljuje ravnatelj MHZ-a, koji se može pohvaliti i odličnim brojkama posjećenosti u protekloj 2021. godini, a s najavljenim investicijama, nema razloga da one ne budu još bolje, ne samo u Krapini, već u svih pet muzeja koji spadaju pod Muzeje Hrvatskog zagorja.
– Unatoč pandemiji koronavirusa, poslovanje Muzeje Hrvatskog zagorja bilo je izrazito uspješno, tim više što je to bila prva godina mog mandata. Prema podacima Muzejskog dokumentacijskog centra koje smo primili u srijedu, od 164 muzeja u Hrvatskoj koji su upisana u Registar muzeja, Muzeji Hrvatskog zagorja su druga najposjećenija baštinska ustanova u zemlji sa 170.000 posjetitelja, gdje samo Muzej krapinskih neandertalaca zauzima sedmo mjesto u cijeloj državi. Moramo biti ponosni na te brojke, koje su dokaz da je Krapina svjetsko poznato nalazište, koje privlači veliki broj posjetitelja iz cijelog svijeta – zaključio je ravnatelj Sabol.