Nobelov odbor Karolinska instituta priopćio je da je ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju Svante Paabo, koji je nagrađen za svoja “otkrića koja se odnose na genome izumrlih hominina i humanu evoluciju”, piše Jutarnji list.
Široj je svjetskoj javnosti poznat po svojim istraživanjima neandertalaca, pri čemu su važnu ulogu imale i 38.000 godina stare kosti neandertalaca iz Vindije. Analiza neandertalskoga genoma iz 2010. godine pokazala je da svi koji žive izvan Afrike u sebi nose ponešto od neandertalca.
Neandertalski genom na osnovi oko 38.000 godina starih fosilnih ostataka iz Vindije secirao je tim znanstvenika pod vodstvom doktora Svante Paaboa iz Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju. Paabo i njegovi suradnici, među kojima su i mladi hrvatski znanstvenici Petra Korlević, Mateja Hajdinjak i Tomislav Maričić, prije pet godina su objavili novu studiju zasnovanu na sekvenciranju genoma iz uzorka kosti neandertalke nazvane 33.19, koja je prije 52.000 godina živjela u Vindiji. Između ostalog, ta je studija pokazala da Europljani nose i do 2,6 posto neandertalskog DNK.
Znanstvenici su, zahvaljujući genomu neandertalke iz Vindije, identificirali brojne genetske varijante koje utječu na poremećaje hranjenja, na razinu kolesterola i vitamina D u našim tijelima, akumulaciju masnoća te nastanak reumatoidnog artritisa, shizofrenije i načina na koji naše tijelo reagira na antipsihotike.