Državno odvjetništvo danas je dobilo kaznenu prijavu protiv osoba koje su navodno bile s pokojnim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem u trenutku njegove smrti, piše 24 sata.
Prijavu protiv Natalije Price, Gzima Redžepija, Sergija Ivanovića i još nepoznate osobe podnio je stručnjak za zaštitu osobnih podataka Stjepan Perko iz Zagreba.
– Nadležno državno odvjetništvo bi trebalo utvrditi sve okolnosti jer postoje ozbiljne sumnje da službena verzija događaja nije istinita. To je odgovornost službi koje rade za građane. Nitko nije zaslužio da mu se ne pomogne odmah. Treba sve ispitati i osigurati gradonačelniku čast u smrti – rekao je Perko za 24 sata.
On je inače organizirao i prosvjed protiv počasnog doktorata pokojnom Milanu Bandiću koje je planirao dodijeliti rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras. Ali kaže da što god mislio o radu gradonačelnika, on zaslužuje zbog svoje časti rasvjetljenje svih okolnosti te da se utvrdi jesu li njegovi suradnici postupili časno u trenutku i nakon njegove smrti.
Podsjetimo, sporno je mjesto na kojem je gradonačelnik preminuo jer su njegovi suradnici tvrdili da je to kuća Sergija Ivanovića na Vrhovcu, iako je Hitna pomoć došla na adresu stana u obližnjoj ulici Vidovčica, na adresu stana koji je koristila njegova suradnica Natalija Prica.
Također, zvan je ravnatelj Hitne pomoći koji je onda zvao dispečerski centar. Nejasno je i tko je sve bio s gradonačelnikom u trenutku smrti jer je službena verzija koju je iznio dr. Gzim Redžepi da su uz Bandića bili samo on i Ivanović. Kako je potvrđeno za 24 sata, zasigurno je bila barem još i Prica. Pitanje je i jesu li suradnici stigli naknadno ili su s njim bili cijelo vrijeme.
Odvjetnik Mario Medak je objasnio zašto policija i DORH trebaju otvoriti istragu.
– Moguće je ispitati je li učinjeno sve ono što je bilo hitno i nužno radi otklanjanja životne opasnosti. To konkretno znači da je moguće utvrditi točno vrijeme i mjesto gdje je nastupila životna opasnost, zatim točno vrijeme i mjesto smrti, tko je bio prisutan uz osobu u životnoj opasnosti, je li toj osobi pružena pravodobna i adekvatna pomoć, pri čemu element hitnosti ima značajnu ulogu. U tom smislu DORH i policija mogu utvrditi je li osoba kojoj je pomoć bila potrebna hitno vožena u zdravstvenu ustanovu ili je bespotrebno vožena s jedne adrese na drugu, što bi onda ukazivalo da pomoć nije bila hitna i svrhovita – rekao je odvjetnik Medak.