Tjedan dana nakon razornog potresa magnitude 6.2 prema Richteru interdisciplinarni tim znanstvenika obilazi teren kako bi odgovorio na brojna pitanja koja muče i stručnjake i javnost.

– Zasad ima enormno puno sekundarnih vanjskih manifestacija potresa kao što su likvefakcije, urušavanja, klizišta itd. No, efekte prvog reda kao što je pucanje rasjeda na površini nismo otkrili zasad. Kod ovako jakih potresa očekujemo da je takva manifestacija na površini moguća. Ako nađemo neke površinske manifestacije puknuća rasjeda, možemo procijeniti gdje je točno rasjed, kakav je bio pomak po njemu te kolika je dužina rasjeda koji je pukao. Stoga nastavljamo obilazak terena – rekao je seizmolog dr. Josip Stipčević, docent na Geofizičkom odsjeku PMF-a u Zagreb.

Prema izračunu izrađenom na osnovi satelitskih snimki Europske svemirske agencije, najjači potres prouzročio je pomake tla s amplitudom od čak 70 centimetara. Najveći pomak zabilježen je u šumskom području okruženom mjestima Slana, Glinska Poljana i Gora. Na zapadnom dijelu rasjeda tlo se dignulo 40 centimetara, a pokraj grada Petrinje spustilo za 30 centimetara. Stručnjaci Geodetskog fakulteta pokušavaju procijeniti koliko su se Petrinja i Sisak pomakli prema istoku.

– Sisak se pomakao u puno manjem intenzitetu nego Petrinja. Preliminarno, Sisak se pomaknuo 10, a Petrinja između 15 i 20 centimetara – rekao je dr. Marin Govorčin s Geodetskog fakulteta u Zagrebu za Jutarnji list.

Potres se dogodio na rasjedu koji se otprilike pruža u smjeru sjeverozapad – jugoistok i prolazi Pokupljem u blizini Petrinje i Gline. Taj je rasjed granični rasjed između dva vrlo različita tektonska bloka, Dinarida i Panonskog bazena.