Hripavac, poznat i kao pertusis, visoko je zarazna respiratorna infekcija koja prvenstveno pogađa dojenčad i malu djecu, a njezina učestalost raste u SAD-u, prenosi Dnevnik.hr.
Ova bolest okarakterizirana je prepoznatljivim visokim, oštrim udahom koji slijedi teške napade kašlja. Nakon razdoblja smanjenog broja slučajeva tijekom i nakon pandemije covida-19, Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) nedavno su izvijestili o značajnom porastu slučajeva hripavca. Početkom mjeseca zabilježeno je gotovo 17.600 slučajeva, u usporedbi s oko 4000 u istom razdoblju prošle godine. CDC je primijetio da počinjemo svjedočiti povratku na razine prije pandemije, koje obično premašuju 10.000 godišnjih slučajeva.
Dr. Stephen Aronoff, profesor pedijatrije na Sveučilištu Temple, za Everyday Health je izjavio kako porast infekcija pripisuje nekoliko čimbenika. Među njima su ublažavanje mjera izolacije, prestanak nošenja maski i ukidanje strogih pravila socijalnog distanciranja i higijenskih praksi koje su bile uobičajene tijekom vrhunca pandemije. Stopa cijepljenja također je drastično opala tijekom pandemije i još se nije oporavila. CDC očekuje porast slučajeva među cijepljenim i necijepljenim osobama, s obzirom na to da imunitet osiguran cijepljenjem protiv hripavca s vremenom opada.
Unatoč smanjenju učinkovitosti cjepiva, dr. Alex Sette iz Instituta za imunologiju La Jolla naglašava da cijepljenje ostaje najučinkovitija zaštita protiv hripavca. Prije uvođenja cjepiva protiv hripavca 1940-ih SAD je bilježio više od 200.000 slučajeva godišnje, što ga je činilo značajnim uzrokom smrtnosti među djecom. Preporučeni raspored za DI-TE-PER (difterija, tetanus, hripavac) cjepiva uključuje doze u dobi od dva, četiri i šest mjeseci, 15-18 mjeseci te 4-6 godina. Starija djeca i odrasli trebaju primiti dozu za poboljšanje imuniteta. Trudnicama se preporučuje da cjepivo prime tijekom trećeg tromjesečja, kako bi zaštitile novorođenčad tijekom najranjivijih mjeseci.
Hripavac uzrokuje bakterija ‘Bordetella pertussis’, koja se pridržava trepavičastih stanica u gornjem respiratornom traktu i oslobađa toksine koji upale dišne puteve. Rani simptomi nalikuju onima od prehlade, uključujući curenje iz nosa, povremeni kašalj i nisku temperaturu. Međutim, nakon tjedan ili dva stanje se može značajno pogoršati i uzrokovati teške napade kašlja dok se tijelo pokušava osloboditi sluzi iz dišnih puteva. U teškim slučajevima osobe mogu doživjeti produljene napade kašlja, karakterizirane zvukom ‘hripanja’ tijekom udisaja dok se bore za disanje. Ovi napadi kašlja mogu trajati do tri mjeseca, a njihova ozbiljnost može dovesti do potencijalnih komplikacija kao što su povraćanje ili čak frakture rebara.