Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) počeo je serološko testiranje koje bi trebalo dati dugoočekivani odgovor o raširenosti koronavirusa u našoj populaciji, odnosno koliki je postotak hrvatskih građana prokužen. Serološko testiranje obuhvaća 1100 uzoraka krvi građana koji su prikupljeni iz bolničkih laboratorija, domova zdravlja i zavoda za javno zdravstvo.
Za sada je u sklopu validacije testova uz uzorke seruma bolesnika s potvrđenom infekcijom Covid-19 testirano i 120 osoba iz opće populacije te zdravstvenih djelatnika testom ELISA.
– Radi se o metodi serološke dijagnostike, kojom se u serumu bolesnika dokazuju pojedine klase protutijela, IgM, IgG i IgA. Ovisno o dokazanim protutijelima, možemo reći radi li se o akutnoj ili nedavnoj infekciji, odnosno ranijem kontaktu s virusom. Ako osoba ima protutijela za SARS-CoV-2, znači da je stekla imunitet, no o trajanju imuniteta ne znamo mnogo više jer se radi o novom virusu te je od njegove pojave prošlo premalo vremena da bi se moglo govoriti o dugotrajnosti imuniteta – objasnila je dr. Tatjana Vilibić-Čavlek, voditeljica Odjela za virološku serologiju HZJZ-a.
Serološka testiranja provode se i u ostalim zemljama EU, a rezultati iz Češke i Slovenije pokazuju da je u tim zemljama virusom bilo zaraženo između dva i pet posto populacije. U slučaju da se slično pokaže i kod nas, to bi, prema procjenama, značilo da je najviše 125.000 hrvatskih građana prokuženo, što je svakako nedostatno za postizanje kolektivnog imuniteta (imunitet krda), koji je kod Covida-19 između 60 i 70 posto. Odnosno, da bi se koronavirus SARS-CoV-2 prestao širiti u nekoj populaciji, njezina prokuženost mora biti između 60 i 70 posto.
Mnogi su građani u raspravama na društvenim mrežama proteklih dana propitivali hoće li serološko testiranje obuhvatiti sve građane Republike Hrvatske te može li pojedinac doći u HZJZ i zatražiti takav test.
– Nijedna zemlja nema mogućnost testiranja cjelokupnog stanovništva, nego se za procjenu prokuženosti odabire reprezentativni uzorak populacije koji uključuje osobe različitih dobnih skupina obaju spolova. Za takva istraživanja preporučuje se koristiti standardizirane protokole, a jedan od takvih je i protokol Svjetske zdravstvene organizacije koji će koristiti HZJZ. Osim u svrhu istraživanja, u početnoj će se fazi serološka dijagnostika provoditi ako postoji jasna indikacija – rekla je za Jutarnji.hr Tatjana Vilibić-Čavlek.