Broj industrijskih robota na svijetu prešao je četiri milijuna. Prema najnovijem svjetskom izvješće o robotici 2024. koje je objavila Međunarodna federacija robotike (IFR), aktivno je 4,28 milijuna industrijskih robota u tvornicama, prenosi Poslovni dnevnik.
Povećanje je to od deset posto, a samo u prošloj godini instalirano je pola milijuna novih robota, čak 70 posto u Aziji, 17 posto u Europi i deset posto u SAD-u.
EU ima gustoću robota od 219 jedinica na 10.000 zaposlenika, s Njemačkom, Švedskom, Danskom i Slovenijom među prvih deset u svijetu. U Europi su robotske instalacije lani dosegnule rekordne 92.393 jedinice, uglavnom zahvaljujući automobilskoj industriji.
Iz IFR-e su dostavili podatke za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Sloveniju, koje u analizi vode kao ‘balkanske zemlje’. U te četiri države prošle godine instaliran je 1261 novi robot, četiri posto manje nego 2022. Većina ih je bila u Sloveniji, 880, i ta je zemlja po tome na visokom sedmom mjestu na svijetu, koje dijeli s Danskom. Slijedi Srbija s 281 novoinstalirana robota i padom od deset posto, Hrvatska je sa 74 robota imala rast od jedan posto, a Bosna i Hercegovina u proizvodnju je lani uvela 26 novih robotskih jedinica, zabilježivši rast od čak 28 posto.
Najviše robota u te četiri zemlje instalirano je u metalskoj industriji. Automobilska industrija instalirala je 314 robota, od čega 194 u Sloveniji, a 113 u Srbiji.
Kad se pogleda ukupan broj svih instaliranih robota prema broju radnika, Slovenija ima gustoću robota od 1762 robota na 10.000 zaposlenih u automobilskoj industriji, najviše u srednjoj i istočnoj Europi. Prije tri godine doživjela je strelovit skok i nastavila rasti.
– To je, međutim, uglavnom posljedica velikih otpuštanja u automobilskoj industriji i samo manjim dijelom povećanje operativnih zaliha u toj industriju. Gustoća robota u Sloveniji u općoj industriji bila je 193 robota na 10.000 zaposlenih i rasla je 13 posto – pojašnjavaju.
Slovenija rast može zahvaliti i suradnji s japanskom korporacijom Yaskawa, proizvođačem servo uređaja, AC motornih pogona, prekidača i industrijskih robota. Srbija pak ima bliske gospodarske veze s Europskom unijom, ali i s Rusijom te Kinom, ističu u IFR-i.
– Hrvatsko gospodarstvo usmjereno je na turizam, međutim ulazak u eurozonu i schengensko područje daje joj vrlo zanimljiv položaj na Balkanu. Ipak, nema razloga očekivati relevantan broj instalacija robota u skorije vrijeme. Dok turizam potiče rast BDP-a, industrijska proizvodnja, posebice u strojogradnji, snažno opada – ocjena je analitičara iz IFR-e.