Broj osiguranika u Hrvatskoj posljednjeg dana studenoga iznosio je 1.583.131, a broj korisnika mirovina 1.234.991 osobu. Prema brojkama, odnos broja korisnika mirovina i osiguranika je 1:1.28. Drugim riječima, uzevši u obzir podatke Državnog zavoda za statistiku, prema kojem Hrvatska broji 3.888.529 stanovnika, znači da je gotovo svaka treća osoba u Hrvatskoj – u mirovini.
Svakako u obzir treba uzeti i one osobe koje mirovinu primaju u inozemstvu, a njih je prema, portalu Mirovina.hr, ukupno 181 tisuća, što ne čini veliku promjenu.
Istraživanje tvrtke Grubišić i partnera za Udrugu članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova pod nazivom “Analiza hrvatskog mirovinskog sustava (uz prijedlog prilagodbi) i svjetski trendovi u privatnoj mirovinskoj štednji” pokazalo je da je sve veći broj zaposlenih u starijoj dobi za koje se očekuje skori odlazak u mirovinu, a broj zaposlenih u mlađoj dobi pada.
– Postojeći makroekonomski i demografski fundamenti ne ukazuju na mogućnost znatnog poboljšanja omjera osiguranika i korisnika u periodu od narednih 5-10 godina – navedeno je u istraživanju.
– Navedene promjene koje se odnose na pad stanovnika i radno sposobne snage, uz trenutno izrazito niske razine aktivnosti i zaposlenosti u usporedbi sa zemljama Europe te nizak BDP “per capita”, ukazuju na dodatno opterećenje postojećeg mirovinskog sustava u vidu ograničenog potencijala za znatniji rast doprinosa za pokriće tekućih mirovina, a naročito imaju negativan utjecaj na mogućnost značajnijeg rasta mirovina postojećih umirovljenika u terminima realne kupovne moći – stoji u istraživanju, koje nudi i prijedlog prilagodbi postojećeg sustava.
Naime, navodi se kako bi od 2024. godine trebalo smanjiti doprinose za prvi stup sve dok kroz 20 godina postojećih 15 posto bruto plaće ne padnu na 5 posto. Uz to, stoji kako bi trebalo povećati izdvajanja za privatnu mirovinsku štednju i to upravo na način da izdvajanja od 2024. godine s postojećih 5 posto bruto plaće u periodu od 20 godina porastu na 15 posto.
Prijedlozi podrazumijevaju i da bi članovi obveznih mirovinskih fondova raspolagali financijskim sredstvima, ali i kako bi se financijska imovina nasljeđivala poslije smrti korisnika.
Cijelo istraživanje možete pogledati ovdje.