Ministarstvo poljoprivrede izvijestilo je da je u petak utvrđena visokopatogena influenca ptica (VPIP) podtipa H5N1 kod dvije lešine crvenokljunih labudova na području jezera ‘Kipišće’ u Zagrebačkoj županiji.
Karakteristično je za trenutnu epidemiju VPIP održavanje i cirkulacija virusa u populaciji divljih ptica i tijekom ljetnog perioda te je u ljetnim mjesecima bolest potvrđena u 15 europskih zemalja.
Iako se od lipnja do rujna ove godine broj izbijanja u domaće peradi smanjio u odnosu na prethodne mjesece, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj izbijanja je pet puta veći. Prema informacijama Europske agencije za sigurnost hrane, između 11. lipnja i 9. rujna 2022. prijavljeno je 788 izbijanja VPIP influence ptica u 16 zemalja EU/EEA te u Ujedinjenom Kraljevstvu, od čega najveći broj u divljih ptica (710 izbijanja), 56 u peradi te 22 izbijanja u ptica u zatočeništvu.
Iako cirkulacija virusa influence ptica nije neuobičajena pojava, epidemija VPIP tijekom 2021/2022 godine ujedno je i najveća ikad zabilježena u Europi. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti navodi da je rizik od oboljenja ljudi u EU nizak, odnosno nizak do srednji za profesionalno izložene osobe, pri čemu treba uzeti u obzir i veliku raznolikost cirkulirajućih virusa u populacijama ptica, a u odnosu na mogući zoonotski potencijal.
Preporuke
S obzirom na to da je jesenska migracija divljih ptica u tijeku, a da zaražene divlje ptice kontinuirano predstavljaju rizik od pojave bolesti u domaće peradi, posjednicima koji drže perad preporučuje se da onemoguće kontakt peradi s divljim pticama što je više moguće, da s obzirom na učestalost pojave ove bolesti u zemljama u okruženju, provode biosigurnosne mjere u svim uzgojima peradi bez obzira na veličinu jata (prvenstveno onemogućavanjem kontakta domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno pticama vodaricama koje su najčešće rezervoari virusa) te da se perad drži u zatvorenim ili ograđenim nastambama, kad god je to moguće.
Također, posjednici koji drže perad dužni su obvezno redovito pratiti zdravstveno stanje peradi, pernate divljači i ptica u zatočeništvu, obavezno redovito pratiti uobičajene parametre proizvodnje (unos vode i hrane, nesivost), obvezno prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji pojave znakova bolesti, promjene uobičajenih parametara proizvodnje i/ili uginuća kako bi se provelo uzorkovanje i time omogućilo rano otkrivanje infekcije, a za posjednike peradi s 250 i više jedinki propisane su minimalne biosigurnosne mjere koje su dužni redovito provoditi u skladu s Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2022. godini.
Znakovi bolesti
Kako bi se zaraza prepoznala na vrijeme, Ministarstvo je navelo i kakvi se znakovi bolesti javljaju. Među prvim naznakama su iznenadna uginuća bez kliničkih znakova bolesti, zatim potištenost, nakostriješenost perja, kašalj, šmrcanje, sinusitis, disanje na otvoreni kljun, onda cijanoza kreste i podbradnjaka, sitna točkasta krvarenja po sluznicama te potkožna krvarenja uočljiva u perjem nepokrivenim područjima nogu, značajan pad nesivosti i valivosti te loša kvaliteta ljuske jajeta, živčane smetnje (grčevi, kretnje u krug, paraliza, otežano kretanje) i krvarenja krijeste i podbradnjaka.
Ministarstvo poljoprivrede osiguralo je 24-satnu pripravnost na broju telefona 099/4392-507 na koji građani mogu dojaviti svako povećano uginuće ili znakove bolesti u divljih ptica.