INTERVJU: Stjepan Čuraj, novi predsjednik HNS-a – liberalnih demokrata govori o svojim motivima preuzimanja stranke, kako je vidi u budućnosti i što znači "Vraćanje korijenima"

“Besplatni vrtići naš su najvažniji projekt, rađen na temelju stvarnih potreba naših građana i na tome ćemo ustrajati”

Objavljeno: 11.04.2021. Alen Brodar

Stjepan Čuraj novi je predsjednik Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata, odlučeno je tako sredinom prosinca prošle godine, a na tu je funkciju došao nakon Predraga Štromara. U svojoj prvoj izjavi istaknuo kako vidi HNS kao stranku dosljednu svojim vrijednostima i koja će još jače nastojati povezivati narodnjačke korijene i općeprihvaćene liberalne svjetonazore, a također je istaknuo kako pojedinci koji su ušli u stranku radi osobnog probitka više nisu dobrodošli. Sada je u kampanji za lokalne izbore, u kojoj komunicira “Vraćanje korijenima” – novu cjelogodišnju kampanju HNS-a, kojom, ističu u stranci, žele iznova jasno odrediti svoj politički identitet i prezentirati trajne vrijednosti po kojima se razlikuju od ostalih opcija unutar političkog spektra. Krajem ožujka u Mariji Bistrici stranka je imala svojevrsni ‘team buliding’, pripreme HNS-ovih kandidata za lokalne izbore.
– Na lokalnim izborima koji su pred nama, građani će imati za koga glasati. Za stranku s modernim načelima, konkretnim programom i prije svega kvalitetnim ljudima. Upravo smo mi ta alternativa i još ‘osvježeniji’ i ‘umiveniji’ s modernim politikama izlazimo na ove izbore – poručio je tada predsjednik HNS-a Stjepan Čuraj, koji nam je u intervju potom malo podrobnije objasnio fokuse stranke na predstojećim izborima, ali i kako se uopće snašao na čelu jedne nacionalne stranke.

Na čelu HNS-a ste oko četiri mjeseca. Jeste li stigli na terenu upoznati bazu i snimiti situaciju? Kako HNS-ovci danas ‘dišu’?

Pa u ovo vrijeme dosta je teško obilaziti ljude, trudimo se sukladno epidemiološkim mjerama, no koristimo sve blagodati moderne tehnologije, pa sam virtualno ‘obišao’ sve naše županijske organizacije, imali smo Zoom sastanke. Svakako da je ovo za HNS ‘novi list’ koji pokušavamo okrenuti. Od osnivanja stranke prošla je 31 godina i HNS kada se pogledaju osnivači, od Storssmayera, Mažuranića, Sakcinskog, Tripala pa do Savke Dabčević Kučar, ima naslijeđe kao rijetko koja stranka u zemlji i ima što ponuditi svojim građanima.

Kad ste izabrani, citirali ste upravo Savku Dabčević Kučar – prvo država, onda sredina iz koje dolaziš, zatim stranka i tek onda osobni motivi – kakva je država u viziji HNS-a?

U vlastitoj kampanji sam našim delegatima ponudio sam anketu s rješenjima, prijedlozima i idejama za koja smatraju da bi trebali biti naši fokusi u vođenju politike. Dobio sam zaista vrijedne rezultate gdje mi sebe vidimo. Prije svega, ako nešto želimo ponuditi građanima, moramo biti svjesni toga gdje jesmo, moći se pogledati u ogledalo, biti svjesni percepcije kako nas građani gledaju i ne smijemo je zanemariti. Nema rezultata koji može nešto ispraviti ako te ljudi ne vole, sve će ti minorizirati ili zanemariti i sigurno da je bitno, ako idemo s politikom rezultata i konkretnih rješenja, da ih onda i ponudimo. Naš prvi program kao uvjet podrške aktualnoj većini, i demografska i fiskalna mjera prema našim jedinicama lokalne samouprave i prema građanima, da se obiteljima sa socijalnim kriterijima omogući besplatni dječji vrtić, konkretno za one koji po članu kućanstva imaju manje od 50 posto prosječne neto plaće, što je 3400 kuna po članu obitelji. Svi manje s manje od toga imat će pravo na besplatan vrtić, tu država mora ispuniti svoju ulogu. Gledamo i promišljamo potrebe naših građana i shodno tome reagiramo.

A koji su vaši osobni motivi bili za preuzimanje stranke? Je li trebalo hrabrosti za to u tom trenutku?

Pa iskreno nije bilo lako, percepcija stranke u javnosti je možda čak i nikad lošija, ali kad ulažete u nešto preko 15 godina, a HNS je meni oduvijek bio jedini i prvi izbor, koji sam promišljeno i pažljivo odabrao 2005. godine, kao netko tko se već znao dobro politički orijentirati, onda je to logičan slijed. Do ove pozicije došao sam stepenicu po stepenicu, od predsjednika mladih županije, pa nadalje, bio je to težak i trnovit put, nije bilo ni preskakanja, niti instant rješenja, stranka je znala da se na mene uvijek može osloniti, kao na velikog radnika u politici.  Tako da kada je došao ovaj prijedlog, a došao je s terena, od naših organizacija, gdje sam prepoznat kao netko dovoljno mlad, a opet s mnogo političkog iskustva i znanja, kao netko tko može okrenuti novi list za našu stranku, odluka i nije bila toliko teška, bila je zapravo nužna.

This image has an empty alt attribute; its file name is Stjepan-Curaj-1.jpg

Jedna od stvari koje najviše komunicirate je vaša potpora reformi Hrvatske gospodarske komore, što povlači i promjenu u plaćanju obavezne članarine. Kako ste to zamislili?

Već od nekoliko prvih sastanaka nastojimo se barem na tjednoj razini konzultirati s predsjednikom Vlade i glavnim koalicijskom partnerom, predlagati nove politike i ideje, a jedna od tih je bila reforma, ne samo HGK, već i HOK-a, pa i Turističke zajednice, gdje smo prepoznali da treba postupno, pravodobno okrenuti se tržištu i ljudima. Ljudi ako plaćaju kunu, ljudi moraju znati što dobivaju za tu kunu. Komorsko gospodarstvo nije naša izmišljotina, to postoji u gotovo svim državama svijeta i ima svoje ‘zašto’. Samo je kod nas dobilo negativan predznak i percepciju i to treba mijenjati, treba poduzetnicima omogućiti računovodstvene i pravne savjete, zaštite te još neke usluge i onda će oni biti voljni platiti puno više. Dakle, nebitno je radi li se od 42 kune, 80 kuna ili 120 kuna, svejedno je, samo da znamo što dobivamo za taj novac. Komoru svakako treba sačuvati. Došlo je do rasprave u Saboru, mi smo odmah rekli što želimo i postavili smo se na pravi način.

Najviše se zalažete za besplatne vrtiće, projekt koji je ugrađen u program Vlade?

U sklopu ‘modernog liberalnog’, nekada idemo ‘lijevo’, ako se radi o zaštiti naših građana, nekada ‘desno’, ako se radi o zaštiti našeg suvereniteta, ali bit je da se ide naprijed.  Tako i za ovaj dio gdje smo vidjeli da puno gradova i općina nemaju adekvatan vrtić, a europska sredstva su nam donijela mogućnost izgradnje novih, međutim treba te vrtiće netko financirati. Dakle, nije problem napraviti vrtić i dobiti 85 posto sufinanciranja iz EU-a, čak ni zadužiti se za ovih 15 posto, što nekima i nije malo. Ali onda kad se izgradi, što? Treba financirati hladni pogon, to je dodatni trošak i ako sve to prevalimo na općine, a posljedično i na same građane, a želimo poboljšati demografiju, da ljudi ne odlaze, onda svrsishodno tome moramo i promišljati. To znači, ako je država kaže da je zadnja godina predškolskog odgoja čak i obavezna i da se mora provesti određeni broj sati, onda država to mora i financirati. Ali ne samo to, nego u suradnji s tom istom općinom, to mora biti paket, da zajedno sufinanciraju cjelokupni predškolski odgoj djece u vrtićima, dakako prema socijalnom statusu. U konačnici, ako je obitelj s četvero djece ima manje od 14.000 kuna prihoda mjesečno, onda ne bi trebali plaćati vrtić. To je naš najvažniji projekt i na tome ćemo ustrajati, a rađen je na temelju stvarnih zahtjeva i potreba naših građana. Riječ je o realnoj i izvedivoj mjeri, od vitalnog značaja za razvoj lokalnih sredina.

This image has an empty alt attribute; its file name is Stjepan-Curaj.jpg

Analytify – Stats of this Post/Page

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Komentirajte putem Facebook-a

Pročitajte više s našeg weba