Građani čije su nekretnine stradale u nekom od posljednjih potresa, a koji do sada još nisu prijavili nastalu štetu, to mogu učiniti još samo danas. Štetu mogu prijaviti popunjavanjem obrasca odnosno pozivom na telefonski broj 0800 2021.
Zahtjevi za prijavu oštećenja zapravo su zahtjevi za brzim, odnosno preliminarnim pregledom i utvrđivanjem stupnja oštećenja javnih i privatnih zgrada. Cilj brzog pregleda je utvrđivanje stupnja oštećenja zgrade u odnosu na zaštitu života i imovine. Preglede obavljaju građevinski stručnjaci i to su isključivo preporuke za postupanje vezane za sigurnost. Brzi pregled rezultira dodjeljivanjem određene oznake koja upućuje na uporabljivost u trenutku obavljanja brzog pregleda, kažu u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Dodaju kako dobivena naljepnica, odnosno ocjena uporabljivosti, ocjena je stručnjaka o sigurnosti življenja u oštećenoj zgradi i o hitnim mjerama koje je nužno poduzeti. Ocjena se može odnositi na cijelu zgradu ili na pojedini dio zgrade. Pregled ne uključuje pregled instalacija ni statički elaborat zgrade. Rezultati procjene oštećenja dostupni su na internetskim stranicama Hrvatskoga centra za potresno inženjerstvo: www.hcpi.hr.
Prema podacima Sisačko-moslavačke županije, na potresom pogođenim područjima županije do sada je prijavljeno 35.909 oštećenih stambenih objekata, a pregledan je 26.091 objekt. Neuporabljivo zbog vanjskih utjecaja je 317, a neuporabljivo zbog oštećenja 3 162 pregledanih objekata. Privremeno je neuporabljivo i potreban je detaljan pregled za 2626 objekata. Privremeno je neuporabljivo i potrebne su mjere hitne intervencije za 3162 objekta Uporabljivo bez oštećenja je 609 pregledanih objekata, a uporabljivo bez ograničenja je 5442 objekta. Uporabljivo s preporukom o postupanju je 10.773 pregledana objekta.
Vlada je u prosincu 2020. godine donijela prve odluke o sredstvima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica šteta Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije u ukupnom iznosu od 120 milijuna kuna. Od spomenutih sredstava 100 milijuna kuna osigurano je za Sisačko-moslavačku županiju, 10 milijuna kuna za Zagrebačku županiju, dok se po zaduženju Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji iz sredstava Fonda doznačuje po 5 milijuna kuna. Sredstva se mogu koristiti za:
· nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja / pridržavanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi
· popravak ili zamjenu dimnjaka, zabatnih zidova, popravak dizala, stubišta ili krovišta, troškove sanacije šteta na gospodarskim objektima
· kupnju i zamjenu bojlera
· nabavku i ugradnju plinskih i električnih grijalica
· troškove nabavke neophodnog materijala i radova za sanaciju
· troškove sanacije nerazvrstanih cesta oštećenih potresom
· troškove vodoopskrbe, kanalizacijske i elektrodistributivne mreže oštećene potresom
· troškove za potrebe privremenog smještaja građana
· troškove ishođenja statičke dokumentacije
· troškove ishođenja elaborata za obnovu i projekata sanacije objekata.
Iz ministarstva napominju kako se za dodatne informacije o dodjeli novčane pomoći stanovnici pogođeni potresom trebaju se obratiti općini odnosno gradu na području na kojem se oštećena nekretnina nalazi.
Hrvatski sabor je 5. veljače 2021. godine izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Time su u Zakon uvrštene i dvije županije koje su najviše stradale u velikim potresima koji su se dogodili krajem prosinca 2020. godine, a gdje i do današnjeg dana tlo ne prestaje podrhtavati.
Prema Zakonu, država će na području na kojem je proglašena katastrofa u 100-postotnom iznosu osigurati financiranje obnove nekretnina u kojima stanuje vlasnik ili njegovi srodnici. Kod financiranja obnove uzeta je u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim područjima.
Isto tako, uskoro se očekuje donošenje izmjena provedbenog akta tog Zakona – Prvog programa mjera, koje će za građane značiti pojednostavljenje procedure u obnovi i smanjenje potrebne dokumentacije za prijavu.
Sukladno Zakonu o obnovi i Prvom programu mjera obnove, uklanjanje oštećenih zgrada, odnosno njihova obnova te gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom provodi se na temelju odluka Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Po donošenju Prvog programa mjere obnove, na internetskoj stranici Ministarstva bit će dostupni obrasci zahtjeva za obnovu koje će uz pripadajuću dokumentaciju biti potrebno poslati preporučenom poštom na adresu Ministarstva:
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine
„Zahtjev – obnova nakon potresa“
Ulica Republike Austrije 20
10000 Zagreb
Također, građanima će na terenu u popunjavanju potrebnih obrazaca pomagati i mobilni timovi, a u završnoj je fazi i izrada internetske aplikacije e-Obnova, koja će proces podnošenja i zaprimanja zahtjeva za obnovom učiniti bržim i jednostavnijim. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broj 01/3782 117 odnosno putem e-pošte: [email protected], zaključuju iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.