Do lokalnih izbora u Zagrebu još su četiri mjeseca. Gradonačelnik Bandić na vlasti je već dva desetljeća, ali ove godine vjerovatno najjače protukandidate dosad. U Metropolitanu Vam donosimo intervjue sa političarima koji će odlučivati o budućnosti našeg glavnog grada. Prvi od njih je Renato Petek, predsjednik Kluba nezavisnih zastupnika u Gradskog skupštini i kandidat za gradonačelnika.
1. Zastupnik ste u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Kako ocjenjujete Vaš protekli mandat? Što ste uspjeli ostvariti u protekle 4 godine, a na što bi se još trebalo ostvariti?
Moji sugrađani su me mogli upoznati tijekom tri i pol godine kroz brojne aktivnosti koje sam provodio. Svakodnevno sam komunicirao s njima, a na sjednicama branio javno dobro i njihove interese, borio se za transparentnost u radu kada sam iznosio brojne službene podatke o lošem radu gradske administracije, sumnjivo sklopljene i skupe ugovore i podatke s područja gospodarenja otpadom, potrošnje novca kroz male i velike projekte, a posljednja je bila sljemenska žičara. Zbog svega toga sam dobio nekoliko sudskih tužbi od Bandićevih prijatelja i partnera. S njima poslovni ugovori rastu iz godine u godinu, uvijek financijski sve štetniji za Grad Zagreb i Zagrepčane.
U zadnjim mjesecima mandata, u kampanji pred lokalne izbore, više ću vremena posvetiti rješenjima ključnih gradskih problema. U Skupštini sam, sukladno skučenim ovlastima, davao vrlo konkretne prijedloge na teme gospodarenja otpadom, brige za djecu s teškoćama u sustavu obrazovanja, prijedloge kako uštedjeti novac i preusmjeriti ga na rješavanje problema građana, no gradonačelnik je uvijek sve navedeno glatko odbijao.
Čak i kad sam predložio da se svi u Skupštini i gradskoj upravi trebaju redovito i nenajavljeno testirati na droge u sklopu projekta prevencije u borbi protiv sve veće konzumacije droga.
2. Razoran potres pogodio je Zagreb u ožujku prošle godine, a i potres u Petrinji prije pola mjeseca imao je posljedice na naš glavni grad. Koje su mjere koje bi država i Grad još trebali poduzeti(vezano za obnovu grada i sigurnost Zagrepčana)?
Nažalost, prošle su nas godine pogodile katastrofe. Potresi i poplave su ogolili nepripremljenost Grada Zagreba ali i države. Mnogo se toga može prevenirati. Potreban je dobar plan i novac, ali osim toga je izostala i adekvatna reakcija nadležnih službi koje u takvih trenucima katastrofe moraju odmah početi organizirano pomagati stradalom stanovništvu. Mi u Zagrebu imamo propisane protokole za takve situacije, no u praksi su službe koje Koordinira ured za upravljanje hitnim situacijama, podbacile.
Na naplatu nam dolazi i loše održavanje imovine, objekata koji bi, bez obzira u čijem su vlasništvu, gradskom i državnom ili privatnom, sigurno manje stradali da su bili bolje održavani i da se sustavno ulagalo u njih. Grad i država za Zagrepčane nisu učinili puno. Zakon o obnovi je kasnio. Niti u jednoj kući, kroz tu pomoć, sanacija nije ni počela. Na računu Fonda su milijuni eura došli kao predujam iz Socijalnog fonda EU, no deset mjeseci poslije potresa se još, čuvaju na računu. Bar se nadam da su još tamo. Do građana pomoć nije došla. Poznavajući tromost državne i gradske birokracije, oni su morali pomoći građanima da se kod komercijalnih banaka otvore subvencionirane kreditne linije kako bi privatni vlasnici mogli već dosad popraviti manju štetu na svojim objektima, a da im se pokrije trošak kredita, kamate te dijelom i sam trošak obnove. Danas, gradske i državne službe trebaju pomoći stanovništvu oko prikupljanja potrebne dokumentacije, jer one ionako posjeduju i izdaju tu dokumentaciju.
3. Izjavili ste u medijima da je sljemenska žičara koštala Zagrepčane 754 milijuna kuna (gotovo tisuću kuna po stanovniku)? Po Vama, koje bi bilo idealno rješenje tog projekta? Sad, kada je izgrađena, žičaru napokon treba staviti u funkciju i maksimalno iskoristiti. Gradske vlasti nisu paralelno s njezinom gradnjom izgradile dodatne ponude posjetiteljima Medvednice. Nisu povećali ponudu na Sljemenu, niti što se tiče zabave, sporta, rekreacije ili u ugostiteljstvu. Postoje brojne ciljane skupine s kojima se mogu raditi aranžmani za godišnje karte korisnika žičare, kao što su udruge sportaša i rekreativaca, profesionalaca i amatera, biciklisti, izviđači i sl.
Da sam gradonačelnik, prije gradnje žičare bih izgradio infrastrukturu koja Zagrebu u trećem desetljeću 21. stoljeća i dalje nažalost nedostaje. Za taj se novac moglo izgraditi dva mosta preko Save ili deset škola i pet vrtića ili pak riješiti vodovodnu i kanalizacijsku mrežu koja nedostaje za više od 100.000 stanovnika. To su i danas moji prioriteti. Žičarom će se očito morati pozabaviti PNUSKOK i DORH.
4. Česti ste kritičar trenutne vlasti što se tiče i gospodarenja otpadom. Rekli ste da je ‘odlaganje biootpada na Jakuševcu potencijalna ekološka bomba, i da sama trenutna politika gospodarenja otpadom vodi i do plaćanja financijskih penala Europskoj Uniji. Kako po Vama Zagreb može postati čistija metropola?
Pitanja zdravlja građana i zaštite okoliša su prioriteti svih metropola diljem svijeta, a tu je Zagreb također puno zaostao za primjerice Ljubljanom ili drugim europskim gradovima. Odlagalište Jakuševec je od strane Bandića i HDZ-a dobilo produljenu dozvolu rada do 2029. koju treba hitno ukinuti i zatvoriti ga ranije. Da bi to mogli, treba paralelno izgraditi kvalitetan, poticajni i održivi sustav gospodarenja otpadom. Prikupljanje otpada s kućnog praga mora se mijenjati. Kod obiteljskih kuća postojeće kante mogu ostati, iako nisu idealne, no kod višestambenih objekata kao i u starom dijelu grada ih treba ukinuti. Nedopustivo je da u širem centru grada imamo tisuće kanti po ulicama i nogostupima. Tu se kante moraju ukinuti i ukopati pametni spremnici koji se koriste uz ključ ili karticu i to se evidentira na računima zbog čega dolazi do ključne promjene. Naplata mora biti samo za miješani komunalni otpad i to prema količini. Treba nagraditi one koji odvajaju otpad i time građane dodatno motivirati. Uz neizostavnu edukaciju o ekologiji i zdravlju što se mora podučavati unutar obrazovnog sustava. Sljedeće što nedostaje, a mora se izgraditi, su objekti u kojima će se otpad reciklirati ili oporabiti. Moramo ojačati vlastite kapacitete sustava gospodarenja otpadom kako bi smanjili trenutnu ovisnost o privatnicima koji sve to rade, a Grad više nema dozvole čak ni skladištiti otpad. To istovremeno znači i poticati i pokretati inicijative s kreativnom industrijom oko oporaba otpada. Najjednostavniji su primjeri tekstil i namještaj koji se mogu lako ponovno koristiti. Najgore je kad otpad postane smeće i završi na otvorenom odlagalištu.
Zagrepčani zaslužuju čist grad, moramo očuvati zelene površine i povećavati ih, iskoristiti prostore uz jezera i potoke za dodana mjesta za rekreaciju. Time povećavamo kvalitetu života, a dijelom rješavamo i opasnosti koje dolaze zbog klimatskih promjena. Uz sve navedeno, kvaliteta zraka u Zagreba mora biti značajno poboljšana. Zbog toga je vrlo važno poboljšati javni gradski prijevoz i smanjiti promet koji cirkulira prema centru grada.
5. Veliki ste borac za prava životinja. Za sklonište u Dumovcu ste izjavili da ‘ima jako puno posla i šansi da se stanje poboljša’. Koje mjere bi trebalo poduzeti za bolji Dumovec, ali i za ostale azile za nezbrinute životinje?
Gradski azil u Dumovcu je veliki pomak u odnosu na ono što sam s prijateljima imao na raspolaganju dok sam kao mladić krajem devedesetih skupljao gradom napuštene životinje koje smo zbrinjavali u tada jedinom azilu Noina Arka, dok je udomljavanje funkcioniralo samo kroz tadašnju Z3 televiziju i emisiju gospodina Ponoša. Danas nam u Zagrebu nedostaje azil za mačke te rješavanje pitanja kvalitetnijeg suživota između ljudi i oko 60.000 pasa kojima nedostaje još osmišljenih parkova u mnogim dijelovima grada.
6. Kandidat ste za gradonačelnika Zagreba na predstojećim izborima u svibnju. Koja Vam je prva mjera koju bi poduzeli kad bi došli na vlast?
Kandidirao sam se, jer sam najkompletniji kandidat, rješenje za nagomilane gradske probleme. Poznajem grad, njegovo funkcioniranje, slušao sam sugrađane, znam njihove probleme i pripremio sam plan za rješavanje. Zagrepčani plaćaju najveći prirez u RH, a zauzvrat ne dobivaju adekvatnu uslugu i nemaju infrastrukturu dostojnu srednjoeuropske metropole. Znam kako unaprijediti kvalitetu života u gradu i razvijati ga. Jako sam sklon suradnji sa stručnjacima, kompetentnim ljudima koji znaju upravljati i ostvarivati rezultate. Radim u privatnom sektoru, poznajem efikasno i kompetitivno upravljanje. Okupio sam tim koji zna i može. Vodit ću i koordinirati rad uprave, a kompetentni i stručni ljudi po uredima i tvrtkama će upravljati sustavima i raditi svoje poslove samostalno, sukladno smjernicama i programima.
Od prvog dana odgovornost će biti temeljna odlika upravljanja. Svatko mora biti odgovoran za svoje područje nadležnosti. Od komunalnog redara do gradskih pročelnika. Oni koje je postavio Bandić trebaju ponuditi mandate na raspolaganje. Paralelno s imenovanjem svog tima trebamo konstituirati novi saziv Gradske skupštine kako bi mogli donositi odluke i provoditi ključne programske poteze u skladu sa smjernicama i mandatnim ciljevima. Uz novi stil odgovornog, uvest ću i transparentno upravljanja gradom te jasno predstaviti konkretna rješenja za svaku godinu mandata: od prometnih rješenja, preko onih u kulturi i obrazovanju, do gospodarenja otpadom. Moj stručni tim će snimiti stanje i pripremati prijedlog preobrazbe Zagrebačkog holdinga koji, ovakav kakav jest, treba otići u povijest. Potom slijedi imenovanje nove uprave novog gradskog komunalnog poduzeća i imenovanje upravitelja gradskih trgovačkih društava. Istodobno ću raditi i na detaljnoj analizi stanja gradskih financija i svih javnih i tajnih dugoročnih obveza koje je Gradu u nasljeđe ostavio Bandić.
7. Koja su Vaša predviđanja – kako će politički izgledati Gradska skupština u drugoj polovici 2021.?
Očekujem da će kao i u izvršnoj vlasti, sadašnje stranke oporbe, od centra na lijevo osvojiti većinu i formirati je u Gradskoj skupštini, koja mora imati važniju ulogu nego dosad. Treba biti više involvirana u donošenje ključnih gradskih odluka kroz kvalitetne i kompetentne rasprave i poboljšanja predloženih rješenja, a ne da služi samo za izglasavanje prijedloga gradonačelnika. Zastupnici kao predstavnici građana trebaju nadgledati i kontrolirati rad gradske uprave i gradskih trgovačkih društava, što sada nije slučaj.
Zagreb zavređuje gradonačelnika koji radi u korist građana, i pokreće razvoj grada uz potpuno otvorenu i jasnu komunikaciju s njima.