Ovaj tjedan u političkom intervjuu gost nam je bio Vladimir Ferdelji, nestranački zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Diplomirani inženjer strojarstva otkrio nam je svoje mišljenje o trenutnom upravljanju gradom, rješenje o problemu otpada na Jakuševcu, kao i predviđanje nadolazećih lokalnih izbora u svibnju.
1. Zastupnik ste u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Kako ocjenjujete svoj rad u proteklom mandatu?
U hrvatskoj inačici demokracije uloga opozicije i slobodnomislećih zastupnika u predstavničkim tijelima svedena je na minimum. Naime, izbornim zakonodavstvom i odlukama pravosuđa u tom području, uz korupcijski mentalitet u društvu, omogućeno je da izvršna vlast formira kupoprodajnu većinu (žetončići) pomoću koje donosi sve odluke. Dakle,u predstavničkim tijelima pa tako ni u zagrebačkoj Gradskoj skupštini argumenti i pametni prijedlozi opozicije u pravilu se ne usvajaju. Stoga opoziciji ostaje samo jedna važna uloga, a to je da obavijesti javnost o svim nepodopštinama koje vlast provodi. Mnogi oporbeni zastupnici, opsjednuti takvim stanjem, kritiziraju baš svaki potez vlasti čineći sebe nevjerodostojnim kritičarima. Ja sam nastojao u Gradskoj skupštini i njenim radnim tijelima upozoravati samo na loše prijedloge gradske vlasti, a njih je zaista bilo na pretek.
Prateći područje koje najbolje poznajem (poslovanje Grada Zagreba i gradskih poduzeća), u proteklom mandatu i uz sudjelovanje još nekih oporbenih zastupnika, javnost smo upozorili na čitav niz štetnih poslovnih poteza. Osobno sam nastojao da se ne pretvorim samo u kritičara, već da zadržim vjerodostojnost pa sam svaki svoj istup pokušao objasniti i argumentirati.Tako je javnost imala prilike saznati za mnoge sumnjive megaprojekte (Manhattan, Badel, SC Svetice…), za mnoga pogodovanja (adventske kućice, nadstrešnice, stupići, rasvjeta…), za mnoge nerealizirane strateške projekte (Zagrepčanka, Gredelj, tramvaj do zračne luke…), za gubitke, dugove i buduće obaveze (otprilike jedan proračun), za preskupe investicije (bazen Svetice, žičara…), za nepotrebna zapošljavanja (šezdesetak gradonačelnikovih pomoćnika i savjetnika, 1000 novozaposlenih…), za loše i nepravedne predizborne odluke (odgojiteljice…) i za mnoge druge štetne odluke izvršne vlasti u Zagrebu. Moj rad u Skupštini trebaju ocijeniti Zagrepčani, a ja moram reći da danas nijedan od njih ne može reći da nije znao ili da nije mogao znati kako se upravlja našim gradom.
2. Od potresa u Zagrebu prošlo je više od deset mjeseci. Koje još mjere gradska vlast treba poduzeti da bi se saniralo štetu, te osiguralo da Zagreb (pogotovo njegov centar) budu sigurniji od prirodnih nepogoda?
Zagreb je izuzetno loše i sporo reagirao na nesreću koja mu se desila prošle godine, pa i deset mjeseci nakon potresa nisu adekvatno riješeni problemi oko normalizacije privremenog života građana do obnove njihovih oštećenih domova. Za činjenicu da još mnogi sugrađani nemaju grijanje, vodu ili odvodnju, te da mnogi žive kod rodbine i prijatelja, kriv je isključivo Grad Zagreb. Dovoljno je reći da je za ljude koji su primorani grijati se na struju postupak subvencije računa pokrenut tek sada i to pod pritiskom oporbe ili da je rušenje neupotrebljivih zgrada u Petrinji već počelo, a u Zagrebu još čeka. Zagreb je sa svojim potencijalima već davno trebao riješiti sve te probleme, a u tome ga ne sprečava nedostatak novca. Treba reći da obnova svih oštećenih dimnjaka u Zagrebu košta manje nego jednogodišnja naknada majkama odgojiteljicama.
Temeljita obnova Zagreba je dugotrajan proces koji će osigurati kvalitetniju gradnju i visok stupanj sigurnosti od prirodnih nepogoda. Međutim, ni to nije posao koji se može odugovlačiti u beskraj. Iz EU Fonda solidarnosti Zagreb je za obnovu javnih objekata dobio gotovo 3 milijarde kuna bespovratnih sredstava koje mora utrošiti u roku od 18 mjeseci. Znajući probleme s administrativnim postupcima i građevinskom operativom kompetentna vlast bi već raspisala međunarodne natječaje za obnovu. Ovako, uzaludno trošeći vrijeme, za godinu i pol dana zasigurno ćemo doći u situaciju da dio sredstava moramo vratiti u EU.
3. Ove dane u Zagrebu obilježio je i prosvjed poduzetnika. Kako se po Vama mogu izbalansirati epidemijske mjere da očuvamo zdravlje građana, a da ne propadnu privatni poslovi koji ovise o interakciji ljudi (kafići, teretane itd.) ?
Ne podržavam zahtjeve i pritiske za otvaranjem kafića i klubova dok to epidemiolozi odgovorni za upravljanje pandemijom ne odobre. Njihovim zatvaranjem prekinuti su najčešći oblici druženja u gradovima i rezultati su evidentni. Čini mi se pomalo bešćutnim uspoređivati višemjesečna ograničenja druženja sa desetcima tisuća agonija koje nerijetko završavaju tragično. U svakom ograničavanju i postavljanju globalnih granica postoje nelogičnosti i nepravde pa su ih i ove mjere pune. Njihovo ispravljanje obično čini nove greške i tako u nedogled. Rješenje vidim u punoj nadoknadi svih troškova hladnog pogona za sve poslovne subjekte kojima je zabranjen rad. Veće zaduživanje države radi takvog pristupa uvjeren sam ne bi bilo neizdrživo.
Sad kad su epidemiološke prilike i vremenski uvjeti malo bolji, za mlade koji su frustrirani višemjesečnom zabranom druženja, valjalo bi omogućiti povremena kontrolirana i uz učešće glazbenika organizirana druženja na otvorenim prostorima (Zrinjevac, Maksimir, Jarun….) uz poštivanje i kontrolu općih epidemioloških uvjeta iako to predstavlja nešto povećani rizik.
4. Izjavili ste u jednom intervjuu da je ‘Zagreb od bogataša postao siromah.’ Kakve poteze treba poduzeti da metropola ponovno postane financijski stabilna i jaka?
Da bi Zagreb ponovo postao financijski stabilan valja iz temelja promijeniti način upravljanja gradom koji ga je i doveo u stanje siromaštva i zaduženosti. To prije svega znači da svakom gradskom funkcijom i svakim gradskim poduzećem moraju upravljati mali timovi kompetentnih i poštenih ljudi okrenuti javnom, a ne osobnom interesu. Srednjoročna strategija razvoja grada s jasnim i terminiranim planom aktivnosti mora biti usaglašena sa državnom strategijom i odobrena širokom javnom podrškom. Kvalitetna realizacija pripadajućih aktivnosti u traženim terminima glavni je zadatak spomenutih timova o kojem ovisi status svakog zaposlenog pojedinca.Tako će se ostvariti bolje upravljanje velikom gradskom imovinom i redovito vraćanje dugova, racionalizacija svih vrsta troškova, normalne nabavne cijene i cijene svih vrsta usluga,bolje korištenje sredstava EU, ukidanje svih vrsta pogodovanja, nepotizma i fiktivnog zapošljavanja, bolja izgradnja i održavanje infrastrukture, intenziviranje izgradnje vrtića škola i domova za starije, brža i bolja informatizacija, racionalizacija i smanjivanje administracije i druga poboljšanja u okviru svih gradskih funkcija.
5. Problem zbrinjavanja otpada već je dugo nezaobilazna tema u Zagrebu. Koje bi po Vama bilo nabolje rješenje za ‘čišći’ Zagreb?
Temelj drugačijeg i boljeg zbrinjavanja otpada jest radikalna promjena shvaćanja otpada kao smeća kojeg se moramo riješiti. Otpad je zapravo visokovrijedna sekundarna sirovina koju valja prikupiti i ponovo upotrijebiti. Primjena ove doktrine potpuno mijenja pristup rješavanju problema s otpadom. Umjesto da nas na odvojeno prikupljanje otpada prisiljava EU, a mi veći dio neobrađenog otpada zakopavamo na Jakuševcu. Naše napore treba usmjeriti na odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, separaciju, prodaju, uporabu i obradu otpada. Da bi se maksimiziralo odvojeno prikupljanje otpada na kućnom pragu, odvoz uredno razdvojenog otpada mora biti besplatan, a ukupni trošak odvoza valja prebaciti na odvoz miješanog otpada.To zahtijeva potpuno drugačiji način odvoza od današnjeg. Separaciju otpada treba vršiti na lokalnoj razini (reciklažna dvorišta) i na nivou grada.Tehnološka rješenja i proizvodnju opreme imaju već i neki domaći proizvođači. Prodaju sekundarnih sirovina valja riješiti dugoročnim ugovorima s proizvođačima i oporabiteljima, a gdje to nije moguće treba ustrojiti vlastitu oporabu. Male količine preostalog otpada treba obraditi u centru za obradu otpada najsuvremenijim tehnologijama, a neutralizirani ostatci procesa mogu se pohraniti na Jakuševac.
6. Koji su prvi potezi i planovi koje bi nova vlast nakon izbora u Zagrebu trebala poduzeti? Koja su Vaša predviđanja za nadolazeće izbore?
Prve stvari koje treba napraviti nova gradska uprava su analiza stvarnog financijskog, kadrovskog, tehnološkog i pravnog stanja u Gradu Zagrebu i gradskim poduzećima, te izraditi plan aktivnosti za drugu polovicu 2021. godine. U tom planu težište mora biti na rješavanju korona krize, saniranju posljedica potresa te izradi srednjoročne strategije razvoja i plana aktivnosti za mandatno razdoblje.
Nadolazeći izbori biti će neizvjesni. Ja se nadam da će omogućiti promjenu vlasti u Zagrebu. Očekujem da će nova vlast omogućiti sve nužne promjene, što znači da se nadam da vlast neće pripasti velikim strankama sa vojskama „uhljeba” koje će napraviti samo kozmetičke promjene. Kad budu poznati svi kandidati za gradonačelnika, ja ću javno objaviti koga smatram najboljim.