Povodom Svjetskog dana debljine, kronične bolesti koju na globalnoj razini ima 650 milijuna odraslih osoba, javno su predstavljeni rezultati istraživanja Europske inicijative praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI), Europskog ureda Svjetske zdravstvene organizacije, koji je za Hrvatsku vodila Sanja Musić Milanović.
Istraživanja su pokazala da 35 posto djece u dobi od 8 do 8,9 godina u RH ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Na nacionalnoj razini, problem debljine veći je kod dječaka nego kod djevojčica te iznosi 17,8 posto u odnosu na 11,9 posto kod djevojčica.
– Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prvog kruga CroCOSI istraživanja 2015./2016., šalju dvije poruke. S jedne strane, činjenica da u trogodišnjem razdoblju nije zabilježen značajan porast debljine u djece je poželjna i doprinosi ostvarenju ovog globalnog cilja SZO-a (20). S druge strane, činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Prije svega, svako treće dijete u dobi od 8 do 8,9 godina ima povećan rizik da u odrasloj dobi također ima problem prekomjerne tjelesne mase i debljine, što posljedično znači veći rizik oboljenja od KNB te time očekivani teret za zdravstveni sustav, što za sobom povlači i financijske troškove, ali i gubitke u ljudskom kapitalu – rekla je Musić Milanović.
Podaci po regijama
Ako se gledaju podaci istraživanja po regijama, tada je vidljivo da je najmanji udio djece s problemom prekomjerne tjelesne mase i debljine zabilježen u Zagrebu – njih 29,7 posto. U kontinentalnoj i jadranskoj regiji ima ih nešto više – 36 posto i 36,9 posto, dok je spolna razlika u učestalosti debljine posebno izražena u jadranskoj regiji, gdje je debljina prisutna kod 19,3 posto dječaka i 7,9 posto djevojčica.
Zatim je utvrđeno kako je najmanji problem s pretilošću prisutan u većim gradovima, gdje je postotak pretilosti 32 posto, a smanjivanjem urbanizacije on se povećava te je najveći u ruralnim područjima, gdje iznosi 38,9 posto.
Zabrinjavajući je podatak da samo 14 posto roditelja od 35 posto djece kod koje je utvrđen problem prekomjerne tjelesne mase, smatra da njihovo dijete ima problem s debljinom. Iz tog razloga je potrebno pojačano provoditi usmjerene javnozdravstvene intervencije koje će doprinijeti prepoznavanju problema prekomjerne tjelesne mase i debljine kod djece, stoji u izvješću.
Jednako tako rezultati istraživanja su pokazali kako hrvatski osmogodišnjaci ne dosežu preporučeni unos voća i povrća, odnosno samo jedno od troje djece svakodnevno konzumira voće, dok povrće svakodnevno konzumira tek jedno od njih petero, dok s druge strane, zaslađene sokove pije 37 posto djece, četiri i više puta tjedno. Svaka osnovna škola trebala bi osigurati prehranu za učenike tijekom njihovog boravka u školi te se zbog povećanja unosa svježeg voća i povrća u RH provodi “Školska shema“, odnosno, dodjela besplatnih obroka voća i povrća za školsku djecu, u koju je uključeno 68,3 posto škola.
“Školska shema“
Što se tiče navika tjelesne aktivnosti i sjedilačkog ponašanja, ispada da jedan sat ili dulje u aktivnoj igri tijekom radnog tjedna provodi 91 posto djece, a vikendom njih 97,5 posto. Gledajući osmogodišnjake, 41,2 posto njih tijekom radnog tjedna, a vikendom gotovo 80 posto njih provede dva sata ili dulje gledajući televiziju ili koristeći elektroničke uređaje.
Doznaje se i kakva je situacija u školama što se tiče edukacije zdravog načina života – 95,2 posto škola u okviru nastavnog programa, kao zasebni sat ili u sklopu drugih sadržaja, educira učenike o zdravoj prehrani i ostalim stvarima koje pripadaju zdravom stilu života, dok 55,5 posto škola nudi organiziranu tjelesnu aktivnost svojim učenicima izvan nastave.
– Ovim detaljnim prikazom uhranjenosti, okruženja i navika hrvatskih osmogodišnjaka apeliramo na stvaratelje nacionalnih politika da one budu što sveobuhvatnije, multisektorne i usmjerene na očuvanje zdravlja od najranije dobi. Uz to, pozivamo roditelje, djedove, bake, rođake, učitelje i ravnatelje da djeci pružimo pozitivan primjer, poučimo ih zdravim navikama te iskoristimo razvojni period djetinjstva za osiguravanje temelja zdravlja i prevenciju nastanka prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece i, posljedično, u odraslih. Time ćemo ne samo odgajati zdrave generacije i rasteretiti zdravstveni sustav, već i spriječiti skraćivanje očekivanog trajanja života uslijed problema debljine, što će doprinijeti opstanku i razvoju društva u cjelini – zaključila je Musić Milanović.