Ujutro 5. rujna 1891. godine prvi put su zagrebačkim gradskim ulicama krenula tramvajska kola, pokretana jednom konjskom snagom. Iz tramvajskog spremišta koje je bilo na lokaciji današnjeg Tehničkog muzeja, po tračnicama dugim 8 kilometara, vozač Ferdo, kondukter Vid i konj Belko krenuli su na svoju prvu vožnju.

Interes građana je bio ogroman te se procjenjuje kako se već idućeg dana tramvajem vozilo 20.000 ljudi što je zapanjujuća brojka ako se uzme u obzir kako je Zagreb tada imao nešto više od 40.000 stanovnika. Tadašnje tiskovine pisale su kako se konj zbog pretrpanosti tramvaja nije mogao krenuti s mjesta te su građani silazili i gurali kola.

Razvoj i širenje Zagreba s godinama konjski je tramvaj sve teže pratio te se javila ideja da se uvede električni tramvaj. Preduvjet za to je bila izgradnja električne centrale 1907. godine nakon čega se odmah pristupilo izgradnji novog postrojenja i tramvajske infrastrukture te je 18. kolovoza 1910. godine u promet pušten električni tramvaj.

ZET-u se 1931. priključuje i autobusni promet. Neizostavnu ulogu u zagrebačkom prijevozu putnika ima Uspinjača, još od 1890. godine, kao i sljemenska žičara.

Tramvaji i autobusi dnevno prevezu više od milijuna putnika te čak tri puta dnevno obiđu ekvator, a godišnje 109 puta prijeđu put do Mjeseca i natrag. U svom voznom parku ZET ima 277 tramvajskih motornih kola, od čega su 142 niskopodna tramvaja proizvedena prema najsuvremenijim standardima te 438 autobusa. Uz prijevoz putnika tramvajima, autobusima i uspinjačom, ZET realizira i poseban prijevoz školske djece u za to prilagođenim autobusima te specijalizirani prijevoz osoba s invaliditetom posebno opremljenim vozilima, prenosi stranica ZET-Zagrebački električni tramvaj.