U Hrvatskoj je među 15 stručnjaka koji se bave regulacijom prostitucije ili s njom povezanim problemima u okviru ministarstava, vladinih ureda, neovisnih državnih tijela, saborskih odbora i civilnih udruga, provedeno istraživanje koje je objavljeno u Političkoj misli, piše Index.hr.
Većina stručnjaka zagovara promjenu modela regulacije prostitucije. Švedski model kriminalizacije klijenata, dekriminalizacijski model i model legalizacije je među najčešće spominjanim europskim modelima na koje bi se hrvatski model mogao ugledati. Stručnjaci iz civilnog društva češće se opredjeljuju za liberalne modele reguliranja prostitucije.
Švedski model je Švedska uvela 1999. godine, a radi se o modelu kažnjavanja klijenata. Počiva na tri glavne pretpostavke – kriminalizaciji kupaca seksualnih usluga, dekriminalizaciji osoba koje se bave prostitucijom i državnim politikama koje podržavaju lakši izlazak iz prostitucije. Preferira ga i Europski parlament, koji je 2014. godine donio rezoluciju prema kojoj se pitanje prostitucije, kao globalnog fenomena, treba promatrati u okviru politika rodne ravnopravnosti.
Legalizacija prostitucije je drugi dominantan model u Europi. Pojedine države u kojima se primjenjuje taj model postavljaju određene uvjete kao što su primjerice obavezna registracija osoba koje se bave prostitucijom te obavezni zdravstveni pregledi ili testiranja na HIV. Model se temelji na pretpostavci poštovanja individualne slobode, slobode izbora te neutralnosti države u pogledu osobnog morala.
U hrvatskom društvu, prostitucija i njezina regulacija još su uvijek tabu teme, pa tako zakonska rješenja kojima je regulirana, potječu iz doba postojanja Jugoslavije. Naime, odredbe o prostituciji nalaze se u zakonu koji definira prekršaje protiv javnog reda i mira. Zakonom se prostitucija definira kao društveno zlo, a osobe koje se bave prostitucijom kao delinkventice. Hrvatski stručnjaci iz svih domena složili su se da je aktualni zakon neadekvatan i zastario te da bi ga trebalo mijenjati.