Mogli biste se iznenaditi, jer mnoge od njih roditelji često koriste

Ovo su rečenice koje nikada ne biste trebali govoriti svojoj djeci

Objavljeno: 07.06.2021. Metropolitan

U trenucima impulzivnosti i ljutnje, znamo reći svašta. To nam je svima dobro poznato. Isto tako znamo izgovoriti svakakve rečenice vlastitoj djeci. Rečenice koje bi dugoročno mogle utjecati na njihov psihosocijalni razvoj i koje, iako u dobroj namjeri, mogu postati kontraproduktivne. Portal Gloria.hr objavio je popis 30-ak takvih “opasnih” rečenica, a mi izdvajamo neke od njih.

“Smiri se.”

Kad je dijete ljutito zbog nečega, najbolje je ostati smiren, ne zagristi mamac i upasti u vikanje i svađu.

– Priznajte im sve što osjećaju, potvrđujte njihove osjećaje riječima: ‘Vidim da si jako ljutit, ili vidim da si jako žalostan’ i budite strpljivi – kaže Denise Daniels, stručnjakinja za roditeljstvo i razvoj djece.

“Lijen si.”

Djeca nisu lijena. Često postoji temeljni razlog zašto nisu u stanju postići ono što se od njih traži. Roditelji ovom izjavom napadaju djetetovo samopoštovanje i samopouzdanje.

– I, budimo iskreni, nitko od nas nikada nije bio motiviran da bude bolji kad su nas zvali lijenima – kaže dječja psihologinja Stacey Haynes.

“Zašto ti sve trebam sto puta ponoviti?”

Ako morate nešto beskrajno ponavljati, onda preispitajte svoju komunikacijsku strategiju. Prigovaranje nikada ne funkcionira. Umjesto toga, pokušajte postaviti otvorena pitanja kako biste došli do korijena onoga što se događa.

“Veliki dečki/cure se ne boje.”

Sva se djeca uplaše, bez obzira na dob. Reći im nešto poput “Velike cure se ne boje” ili “Veliki dečki ne plaču”, negira njihove osjećaje i odbacuje ih, zbog čega se vaše dijete osjeća kao da ga se ne čuje.

Ponašaš se kao beba.”

Ne možete očekivati da se djeca ponašaju kao odrasli jer nisu odrasli.

– Ako se dijete ponaša djetinjasto, pogledajte situaciju. Često se vraćaju starim ponašanjima kada su nervozni, tjeskobni ili uplašeni. Umjesto da ih sramotite, slušajte njihove osjećaje – savjetuje D. Daniels.

“Razočarao si me.”

– Te se riječi često izgovaraju djeci u trenucima kada se već osjećaju loše. Pokušaj da ih učinite odgovornim za vaše razočaranje, samo povećava njihovu bol – kaže Lisa Cavallaro, autorica knjige “No more drama: How to make peace with your defiant Kid”.

“Bolje ti je da učiniš to što sam rekao/rekla.”

Uvijek biste trebali odvojiti vrijeme da objasnite razloge koji stoje iza zahtijeva da dijete učini ono što tražite od njega. To traje samo minutu i vjerojatnije je da će se dijete pridržavati toga ako zna zašto.

“Tako su mene odgajali i ispao/ispala sam sasvim dobro.”

Roditeljski stil vašeg roditelja vodič je koji vam je dan za roditeljstvo, ali to ne znači da je sve što su učinili bilo ispravno. Kada je riječ o roditeljstvu, važnije je razumjeti potrebe vašeg djeteta, a zatim ih odgajati tako da im postavite granice.

“Isti si tata/mama!”

– To bi bilo dobro ako bi slijedilo nešto pozitivno, ali prečesto se to govori kada dijete pokazuje ponašanje koje jedan roditelj ne odobrava kod drugog roditelja – kažu psiholozi.

To ne samo da šalje odbijajuću poruku, već i to da drugi roditelj stvara podjelu u kojoj je dijete prisiljeno identificirati se ili odabrati stranu kako bi zadovoljilo određenog roditelja.

“Ti moj savršeni anđeo”

I postavljanje očekivanja savršenstva, čak i ako niste potpuno ozbiljni, može oštetiti samopoštovanje vašeg djeteta i učiniti ga manje vjerojatnim da će riskirati i isprobati nove stvari iz straha od neuspjeha.

“Siguran si da ti to možeš?”

Prezaštitnički roditelji mogu pokušati previše zaštititi svoju djecu od svih ozljeda, pa stalnim preispitivanjem djetetovih izbora, impliciraju kako misle da nisu dovoljno pametni ili sposobni isprobati nešto novo. Učinite to dovoljno često i vaše dijete može razviti “Sindrom Petra Pana”, kad se osjeća uplašeno ili ne može odrasti.

Najnovije po kategorijama

“Dan ili dva izbjegavajte lokaciju gdje se nalazi gnijezdo, dok ptić ne odleti. U situaciji kada je pronađen ispali ptić, nemojte se približavati lokaciji, već je prijavite”

Objavljeno u isto vrijeme

Komentirajte putem Facebook-a

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter