Kod troje učenika jedne zagrebačke osnovne škole potvrđen je hripavac, iznimno zarazna bakterijska bolest, a navodno je bolest potvrđena i kod nekoliko njihovih kontakata. Nakon što je potvrđen kod više djece u Splitsko-dalmatinskoj županiji, zaraza je stigla i u Zagreb, a cijeli razred trenutno je na antibioticima. Kako prenosi RTL Danas, u Splitu je trenutno više od 70 oboljelih, a strahuje se da bi zbog niske procijepljenosti do iste situacije moglo doći i u drugim gradovima.
Simptomi
Inače, kod hripavca u zaražene djece uglavnom dolazi do komplikacija poput upale pluća. Tijekom pretpandemijskih godina, kada je godišnje bilo oko 90 slučajeva, zabilježena su i dva smrtna slučaja među novorođenčadi zaraženom hripavcem.
– To je jedna od najzaraznijih infektivnih bolesti uopće. Zaraznost hripavca se kreće negdje na razini koju imaju ospice i neke varijante COVID-a 19 – objasnio je dječji infektolog Goran Tešković.
– Nakon tjedan do deset dana se počne razvijati kašalj, koji je tipičan suh u napadima i češći noću koji pacijenta guše, izazivaju osjećaj nedostatka zraka. Vrlo često djeca povraćaju i nemaju povišenu temperaturu – dodao je.
Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) klinički je i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom. Dugotrajna je i u klasičnom tijeku može se podijeliti u tri stadija od kojih svaki traje oko dva tjedna, a ponekad i dulje. Izvor zaraze je bolestan čovjek, često adolescent ili odrasla osoba, a prenosi se kapljičnim putem. U pravilu na bolest treba posumnjati kod svakog pacijenta s kašljem kao jedinim ili vodećim simptomom, posebno kad nema ostalih pratećih simptoma poput povišene tjelesne temperature, glavobolje ili osipa.
Cijepljenje
Preventivne mjere su cijepljenje, izolacija i profilaksa. Cijepljenje je ključna preventivna mjera i u Hrvatskoj se sustavno provodi od 1959. godine prema obveznom kalendaru cijepljenja. Glavni cilj cijepljenja jest smanjiti rizik od teških oblika hripavca među dojenčadi i malom djecom zbog velikog pobola i smrtnosti prouzročenih hripavcem u ovoj dobnoj skupini.
Da bi bila zaštićena, djeca moraju primiti pet doza DTP cjepiva (difterija, tetanus, pertusis): nakon drugog, četvrtog i šestog mjeseca te nakon dvije i četiri godine starosti, piše Danica.
Kad je riječ o ponovnom cijepljenju djece starije od dvije, odnosno četiri godine, predlani je revakcinaciju u Varaždinskoj županiji primilo samo 70 posto mališana: od predviđenih 1650 djece, cjepivo DTP primilo je njih 1150. Dakle, 500 djece nije posve zaštićeno od hripavca.
Među najgorima su u toj kategoriji i Istarska županija sa 71 posto revakcinirane starije djece u pretprošloj godini, Dubrovnik sa 78 posto te Split s 89 posto cijepljenih.