Kraj Dvorca Stubički Golubovec, održana 13. po redu rekonstrukcija Bitke kod Stubice, koja je izbila 28. siječnja 1573. godine. Pod vodstvom Matije Gupca iz gornjostubičkog Hižakovca, kmeti su se u 16. stoljeću pobunili protiv feudalca Franje Tahyja, zbog njegovog sve većeg nasilništva i borbe s drugim plemićima za posjede. Cilj seljaka bio je dokinuti političku vlast plemstva te uništiti feudalnu crkvu i sve feudalne terete.
Kmeti su se prvo okupljali kraj Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici, da bi potom krenuli prema Dvorcu Stubički Golubovec, gdje su imali prvi verbalni okršaj s Tahyjem. On im se obratio s balkona dvorca i poručio im da odustanu od borbe jer neće dobro završiti. No, kmeti nisu odustali, a sve je kulminiralo borbom na velikom polju ispod dvorca. Nakon kratkih borbi i probijanja glavnih vrata grad je osvojen, a Tahy je pobjegao. Nakon osvajanja grada Gubec je održao govor te poručio da je borba za stare pravice tek počela.
Tahi o buni
Da čujemo kaj se to tu danas događalo?
– A kaj da vam velim kaj se događalo. Evo vidite kaj se događalo, bolest vlada, različite mjere, malo smo si odspavali, nismo bili dovoljno budni. Došli su ovi hahari od zgora, tirati nekakvu pravicu. Sad je to ispalo tak kak je ispalo. Mislim nije ispalo dobre, ali bude bolje – rekao je Franjo Tahi.
Od kakve je važnosti održavanje ovakve tradicije u ovakvim uvjetima?
– Pa mislim da je evo od jako velike važnosti. Prvo treba posebno zahvaliti svim medijima. Stvarno je bilo puno predstavnika medija, zbog toga se ova tradicija u ovom vremenu krize, pandemije, ova tradicija nije iznevjerila. Opet smo održali jednu malu, kratku bunu, Puntanje i onda sve skupa ovaj put smo prikazali taj početak same bune, napad na Tahijev dvorac. I velim, u ovakvim uvjetima dali smo koliko smo mogli. Svi smo na neki način malo frustrirani, žalosni. Kad se sjetimo onih slika od prošle godine kada je u Stubici bilo blizu 20.000 ljudi. Stubica ima nekih 6000 ljudi, dakle, tri puta više ljudi dođe. Danas kad sam dolazio je izgledalo prazno. Znate, kada ste naviknuti na nešto, onda vam se čini kao neki sasvim drugi svijet. I kad je buna bila kod Majsecovog mlina bilo je jako puno ljudi, a sad pogotovo odkad se ovaj dvorac, prošle godine je bila sjajna. Nadajmo se da će sljedeća biti puno bolja nego ova, a za jubilarnu 2023. kada će biti 450. godišnjica mislim da će to biti spektakl na nivou čitave Hrvatske – kazao je Tahi.
Gubec o pobjedi
– Još jedan spomen na veliku Seljačku bunu. Mi nismo šteli da nas ove, ova sitacija denašnja uz ovu zarazu koja vlada, da nas to spriječi. Nije ni onda seljake sprečavala ni kuga ni guba da se pobuniju, pa onda bi bilo bezveze sad da mi denes nismo ispoštivali ono kaj svakeg ljeta napravimo već unatrag evo još još malo pa bude 15 ljet da se obilježava na ovaj način buna. A buna kak svi znamo od 1573. je memorije zagorskoga i hrvatskoga seljaka i ljudi i kak smo i prošlih ljeta tak bumo i nastavili. Evo, malo nas je, nije nas smjelo više biti. Seljaki imaju svoje brige i dalje. Svi mi imamo svoje brige. Tak bumo nastavili. Evo nadam se da bude drugo ljeto i onako kako su svi navajani i da budu ljudi mogli dojti i uživati u ovom spektaklu koji mi nastojimo s čim bolje napraviti – rekao je Gubec.
U svakom slučaju i ovo je danas od velike važnosti kako bi se na neki način pokazalo da duh nije umro i da tradicija živi.
– Pa je. Pa naravno da bilo bi to loše kad bi život stal i kad se mi prepustili letargiji i da ne delamo nič. Mi evo, napravili smo onaj dio koji inače delamo, ali uz poštivanje mjera koje budu omogučile da se s čim prije toga riješimo – dodao je Matija Gubec.
Građani sve pratili iz svojih kućnih fotelja
Koliko ste ponosni na sudionike, a koliko na građane koji nisu došli?
– Ponos je i na jedne i na druge. Mi smo bili sigurni da građani neće doći, mi smo disciplinirano područje, a i omogućili smo građanima da imaju live stream tako da su pratili iz svojih kućnih fotelja, a što se tiče bune i naše udruge, mi smo već i prošle godine bili sigurni da ćemo bunu održati, ali zbog epidemioloških mjera održana je na ovaj način. Opet smo pokazali da u stubičkom području, buna uvijek traje. Manifestacija bez obzira na sve mjere, da se može održati i da se tradicija može nastaviti i dalje – kazao je Nikola Gospočić, gradonačelnik Donje Stubice.
Vidjeli smo maske, 25 ljudi.
– 25 je bilo izvođača, nešto vas novinara. Znači u pravilu one mjere koje su nama dane da ih se moramo pridržavati, mi smo ih se maksimalno pridržavali – dodao je Gospočić.
Koliko je za ovaj cijeli kraj važno ipak održati u ovoj situaciji bunu?
– To je apsolutno najbitniji događaj što se tiče turizma i neke ponude Grada Donja Stubica. Mi smo u principu lani imali 20.000 posjetitelja taj dan, bilo je puno ljudi i ako uzmete u obzir da smo mi grad od 5000 stanovnika, onda možete znati koliki je to značaj za nas. 448 godina je prošlo, bliži nam se 450. godišnjica. 13. godišnjica od ove rekonstrukcije obilježavanja ove bitke. Svake godine sve više i sve veće, pokušavamo pobijediti sami sebe na neki način u onoj godini prije, tako da je to top događaj za nas – opisao je Gospočić.
Za dvije godine 450. obljetnica
Ove godine u specifičnim okolnostima, ali svejedno ste odlučili obilježiti Seljačku bunu. Na koji način i zašto je bilo važno da se to obilježi?
– Pa evo, ove godine smo Seljačku bunu obilježili na malo drugačiji način, nažalost bez publike. Jučer je održano Puntanje kmetova kod Gupčeve lipe u Gornjoj Stubici. Nažalost, evo ove godine na ovakav način zbog epidemioloških mjera, ali nadamo se da ćemo iduće godine već u velikom broju ljudi, kao i u proteklih godina stupati ovdje prema Stubičkom Golubovcu na bojno polje i uživati u spektakularnoj bitki kod Stubice. Održali smo ju svakako iz razloga što je to ipak jedna od najznačajnijih i najposjećenijih manifestacija u Hrvatskoj – rekla je Kornelija Vnučec, direktorica Turističke zajednice Gupčevog kraja prije početka same borbe.
Nekad nekoliko desetaka tisuća ljudi, a sad bez jednog.
– Tako je. Evo žao nam je što je ove godine bez publike jer prošle godine je na taj dan Stubicu posjetilo 20.000 posjetitelja – kazala je Vnučec.
Kakvi su planovi za dalje, za sljedeću godinu? Da li se opet planira vratiti, da tako na zovemo na putove stare slave?
– Pa tako je. Evo iduće godine nadamo se da će iduće godine situacija s COVID–om biti bolja i da ćemo Seljačku bunu moći organizirati kao i proteklih godina – nada se Vnučec.
Za dvije godine je velika obljetnica.
– Tako je. Za dvije godine je velika obljetnica. Već sad planiramo sadržaje i nadopunu same manifestacije koja nam se bliži – zaključila je Vnučec.
Kolar o planovima za budućnost
– Imali smo puno manje, ali ipak uprizorenje. Zapravo uspjeli smo sačuvati tradiciju, poslati poruku da mi cijenimo i Seljačku bunu, da ta tradicija će se i dalje nastaviti i mi ove godine imam 448 godina od Seljačke bune. Zapravo smo već sada u pripremi za 450 obljetnicu. Tu ćemo imati 50 godina muzeja i 15 godina uprizorenja same bitke i tu ćemo u Zagorju napraviti jedan veliki spektakl. Mi ćemo zapravo proglasiti mjesec Matije Gupca. Povezat ćemo sve osnovne škole na području RH koje nose ima Matije Gubca. Njih je prema statistici najviše koje nose ime i prezime nekog našeg velikana. Onda ćemo objediniti sve gradove koje imaju ulicu Matije Gubca i to ne samo u Hrvatskoj nego u čitavoj regiji i naravno sa našom udrugom, našim vitezovima Zlatnog kaleža, s Općinom, s TZ-om ćemo napraviti jedan spektakl koji će trajati mjesec dana. Uključit ćemo i Cesargrad, znači to će biti isto jedna od bitaka koje ćemo uprizoriti u samome tjednu. Ja sam apsolutno uvjeren da će to biti veliki spektakl. Jedino mi je mala utjeha, danas bi bilo ovdje nekih 20 do 25.000 ljudi, ali navodno da bi u Veneciji bilo nešto više. S obzirom na to da neće biti niti maskenbala u Veneciji onda smo mi nekako ovo lakše podnijeli, da nismo mogli skupiti toliko ljudi u Zagorju – rekao je župan Željko Kolar.
Bilo je važno da se obilježi.
– Apsolutno. Tradicija je izuzetno bitna i ne samo to. Sve naše udruge su izuzetno aktivne kroz čitavu godinu. Ovo se pripremalo, ovo nije jednostavno, ovo ima svoj scenarij, to treba probati na desetke puta. Bilo je izuzetno bitno da se ta tradicija nastavi, a i s druge strane da najavimo sljedeću godinu jer dečki su naprosto nevjerojatni. Žive svih 365 dana u godini za ovo što rade i izuzetno je bitno da je i ova slika otišla. Imali smo i uživo prijenos, vjerujem da će ovo mediji prenijeti u informativnim emisijama i da će se na YouTubeu to pogledati stotinama tisuća puta – zaključio je Kolar.
