Danas se obilježava svjetski dan štednje, a prema podacima HNB-a, Hrvati štede sve više. Naime, ukupni depoziti stanovništva u bankama krajem kolovoza ove godine iznosili su 263,4 milijarde kuna, uz rast na godišnjoj razini od 22,3 milijarde kuna, piše Index.hr.
Depoziti hrvatskih kućanstava u bankama predstavljaju najveću pojedinačnu komponentu njihove ukupne financijske imovine, koja je na kraju drugog tromjesečja ove godine iznosila 601 milijardu kuna.
Što se tiče štednje ‘pod madracem’ i ‘u čarapama’, odnosno gotovog novca u opticaju, on je iznosio 33,3 milijarde kuna, a to je na godišnjoj razini manje za pet milijardi kuna.
Kod ostalih oblika financijske imovine stanovništva, drugi najzastupljeniji oblik odnosi se na udjele u mirovinskim fondovima. Oni su sredinom godine iznosili oko 139 milijardi kuna ili 23 posto ukupne financijske imovine. Ipak, iz HNB-a kažu kako je većina te imovine u obveznim mirovinskim fondovima drugog stupa mirovinske štednje, pa se zapravo radi o prisilnoj štednji.
Nadalje, vlasnički udjeli u nefinancijskim poduzećima sredinom godine su dosezali gotovo 104 milijarde kuna, odnosno 17 posto financijske imovine kućanstava, imovina kod osiguravajućih društava 25 milijardi kuna (oko četiri posto ukupne financijske imovine kućanstava), a udjeli u investicijskim fondovima iznosili su oko 14 milijardi kuna (oko dva posto ukupne financijske hrvatskih domaćinstava), piše Index.hr.
Što se tiče najvećeg prosječnog depozita po stanovniku, najveći je u Istarskoj županiji gdje iznosi gotovo 107.000 kuna, a Zagreb je drugi sa 100.000 kuna. Najmanji je u Vukovarsko – srijemskoj županiji, a iznosi 29.000 kuna.
Kada je riječ o nefinancijskoj štednji, Hrvati najviše vole ulagati u nekretnine. Iz HNB-a kažu da je u posljednjim godinama zabilježen snažan rast cijena nekretnina, pa su tako cijene stambenih objekata u drugom tromjesečju 2022. bile za 26,5 posto veće u odnosu na posljednje tromjesečje 2019. godine.