Dugi niz godina Aspirin se smatrao jednim od najučinkovitijih lijekova u prevenciji srčanog ili moždanog udara. Ovaj lijek, čiji je glavni sastojak acetilsalicilska kiselina, uzimaju milijuni ljudi diljem svijeta. Blagi je analgetik, snižava tjelesnu temperaturu, pije se čak i za mamurluk, a već neko vrijeme imamo prilike čuti kako je dobar u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Međutim, možda ipak nije tako dobar i siguran.
‘Više štete nego koristi’
Prema pisanju američkog dnevnika New York Times, kako prenosi Jutarnji.hr, liječnici više ne bi trebali rutinski propisivati Aspirin ljudima koji su u riziku od takvih i sličnih oboljenja jer su američki stručnjaci utvrdili su da postoji veliki rizik od ozbiljnih nuspojava, a koji je veći i od same koristi tog lijeka.
Stručnjaci također smatraju da bi bilo dobro razmotriti mogućnost ukidanja davanja Aspirina pacijentima koji imaju rizik od raka debelog crijeva, dok se donedavno smatralo kako upravo taj lijek značajno smanjuje mogućnost pojave istog. Dodaju kako su potrebna dodatna istraživanja.
Preporuka preventivnog uzimanja ovog lijeka vrijedi za osobe mlađe od 60 godina koje dosad nisu doživjele srčani udar te kojima ovaj blagi analgetik može pomoći, no stariji ga ne bi trebali uzimati, čak ni u malim dozama, osim u slučaju da je njihov organizam već naučen na lijek ili su preboljeli infarkt. Američki stručnjaci preporučuju da se u svakom slučaju pacijenti konzultiraju sa svojim liječnicima ili ljekarnicima.
Opasna krvarenja
Pojedini stručnjaci već godinama upozoravaju kako bi Aspirin mogao nanijeti i štetu ljudskom organizmu, a poznato je da razrjeđuje krv, što je korisno kod stanja poput srčanih oboljenja, začepljenja žila ili kao prevencija moždanog udara, no može pak dovesti do krvarenja u probavnom traktu ili mozgu, a ta opasnost se s godinama povećava.
– Ne možemo jasno reći da bi svatko tko je u stanju povećanog rizika od infarkta ili srčanih oboljenja trebao uzimati aspirin. Moramo biti pametniji i vidjeti postoje li bolje mogućnosti prevencije takvih stanja – rekao je za američke novine dr. Chien-Wen Tseng iz radne skupine utemeljene kako bi se proučila ova tematika.
U spomenutoj skupini sudjeluje 16 medicinskih stručnjaka iz područja prevencija bolesti, a njihov rad nadzire i odobrava federalna Agencija za zdravstvena istraživanja i kvalitetu. Do sada su utvrdili jasnu vezu između krvarenja i redovite uporabe Aspirina.
Riječi stručnjaka
Prije dvije godine Američki koledž kardiologije je zajedno s Američkim društvom za srce (AHA) donio preporuku da Aspirin treba propisivati oprezno pacijentima u dobi od 40 do 70 godina koji nikada nisu imali srčani ili moždani udar. Preporuka je glasila ‘Povremeno da, općenito ne’, a sada je još radikalnija jer je dobna granica smanjena na 60 godina.
– Analizirajući literaturu, došli smo do zaključka da u uporabi Aspirina nema balansa – više je štete od krvarenja nego koristi kod prevencije srčanih udara. A to nije obično krvarenje iz nosa, može doći do ozbiljnih krvarenja u mozgu – rekla je za New York Times jedna od autorica studije dr. Amit Khera.
Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) također zaključuje da se Aspirin ne bi trebao koristiti preventivno i savjetuju svima da se konzultiraju s liječnicima prije nego što ga počnu uzimati na dnevnoj bazi.
Studije također upozoravaju da nema jasnih dokaza o manjoj smrtnosti od bolesti srčanog ili moždanog udara među populacijom koja je redovito uzimala lijek.