Financijski inspektorat Republike Hrvatske donio je odluku kojom je Zagrebačka banka d.d. proglašena krivom jer je nadzorom Hrvatske narodne banke utvrđeno da u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019. nije provodila sve potrebne mjere, radnje i postupke propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (ZSPNFT), te joj je izrečena jedinstvena novčana kazna u iznosu od 33.000.000 kuna, objavili su na stranici HNB-a.
Dodaju da je odluka Financijskog inspektorata donesena je i postala pravomoćna 30. listopada 2020. Ova je novčana kazna dosad najviša prekršajna kazna izrečena nekoj kreditnoj instituciji u Hrvatskoj, i to ne samo iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, nego i iz svih područja za koja je propisana prekršajna odgovornost kreditnih institucija. U ovom je slučaju Hrvatska narodna banka, kao nadzorno tijelo i ovlašteni tužitelj, udovoljavajući obvezi iz Prekršajnog zakona, obavijestila Zagrebačku banku o njezinu pravu na mogućnost sporazumijevanja, što je Zagrebačka banka i iskoristila, te priznala krivnju i pristala na izrečenu novčanu kaznu.
Sažetak rješenja Financijskog inspektorata dostupan je ovdje.
Ukupno 11 prekršaja
Hrvatska narodna banka nadzorom je utvrdila ukupno 11 prekršaja vezanih uz kršenje Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, i to u sljedećim područjima:
procjena rizika pojedinoga poslovnog odnosa
identificiranje i praćenje sumnjivih, složenih i neobičnih transakcija
prijava sumnjivih transakcija Uredu za sprječavanje pranja novca
provedba mjera pojačane dubinske analize stranaka
sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
Spomenute prekršaje koje je HNB utvrdio nadzorom Zagrebačka banka d.d. počinila je u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 8. studenoga 2019., a odnose se na sljedeće propuste:
Nije provela mjere pojačane dubinske analize stranke za 72 klijenta.
Nije analizirala pozadinu i svrhu 1.126 transakcija koje su identificirane kao složene i neobične, a nisu imale očiglednu ekonomsku ili vidljivu pravnu svrhu.
Nije se za 2.028 transakcija stranaka koristila listama indikatora kao smjernicama u utvrđivanju razloga za sumnju na pranje novca ili financiranje terorizma.
Nije Uredu za sprječavanje pranja novca prijavila 1.122 sumnjive transakcije.
Nije uspostavila djelotvoran sustav unutarnjih kontrola za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma.
Broj, vrsta i trajanje utvrđenih nezakonitosti ukazali su na strukturne nedostatke u provođenju propisanih mjera, radnji i postupaka sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Takvo postupanje posebno je neprihvatljivo uzme li se u obzir pozicija koju Zagrebačka banka d.d. u financijskom sustavu Republike Hrvatske ima kao najveća kreditna institucija.
Izrečena visina novčane kazne razmjerna je utvrđenom broju i težini počinjenih prekršaja. Istovremeno, visinom izrečene kazne u ovom postupku ostvarena je i zakonom određena svrha kažnjavanja za počinjene prekršaje iz područja sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma.
Nakon nadzora banka provela reorganizaciju poslovanja
Zagrebačka banka d.d. nakon završenog nadzora HNB-a provela je reorganizaciju poslovanja i povećala svoje kapacitete za utvrđivanje i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma te je pristupila provedbi nadzornih mjera na temelju rješenja Hrvatske narodne banke. Pritom je Zagrebačka banka d.d. iskazala primjeren stupanj spremnosti da otkloni utvrđene slabosti unutar sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Između ostaloga, Zagrebačka banka d.d. obvezala se provesti 75 mjera kako bi povećala djelotvornost i učinkovitost svojeg sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. U međuvremenu je Zagrebačka banka d.d. obavijestila HNB da je provela sve mjere na koje se obvezala.
Ovaj slučaj naglašava da provedba mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma od strane banaka ostaje važan prioritet HNB-a te da smo odlučni poduzeti sve mjere kako bi banke poštivale propise u području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Hrvatska narodna banka očekuje od banaka da imaju djelotvorne i učinkovite sustave sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma koji trebaju biti razmjerni njihovoj veličini, vrsti, opsegu i složenosti poslova.
HNB je o rezultatima nadzora, u skladu sa zakonom, detaljno obavijestio Ured za sprječavanje pranja novca kao i sve nadležne državne institucije.
DODATNE INFORMACIJE:
Zagrebačka banka d.d. najveća je banka u Republici Hrvatskoj s ukupnom imovinom u vrijednosti od 124,9 milijarda kuna i udjelom na tržištu od 27,8 posto.
Hrvatska narodna banka provodi izravne nadzore poslovanja banaka vezano uz provedbu ZSPNFT-a prema godišnjem planu izravnih nadzora i u prosjeku provede pet nadzora banaka godišnje. HNB nadzorom provjerava provodi li banka sve mjere koje je obvezna provoditi na osnovi ZSPNFT-a, a s ciljem sprječavanja korištenja bankovnog sustava za pranje novca. Hrvatska narodna banka nije tijelo ovlašteno za provođenje istrage nad klijentima banaka koji su potencijalni počinitelji kaznenog djela pranja novca, već je to nadležnost tijela kaznenog progona.
Sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma u Republici Hrvatskoj nije u nadležnosti samo jedne institucije, već je to sustav u kojem su zakonom definirane uloge svakog sudionika kao i njihova suradnja. U sustavu sudjeluju tri vrste tijela: tijela prevencije (banke, mjenjači, brokeri, osiguravajuća društva, priređivači igara na sreću itd.), tijela nadzora (Financijski inspektorat Republike Hrvatske, Porezna uprava, Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga), financijsko-obavještajna jedinica (Ured za sprječavanje pranja novca) te tijela kaznenog progona (Državno odvjetništvo, sudstvo i policija).