Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i Predsjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije radničkoj klasi i narodima Jugoslavije: umro je drug Tito. Poštovani gledatelji, od ovog trenutka Jugoslavenska radiotelevizija započinje emitiranje izvanrednog programa, rekao je 4. svibnja 1980. godine Miroslav Lilić u prijenosu uživo na televiziji. Trenutak koji se svima urezao u sjećanje značio je ujedno i početak kraja Titove Jugoslavije. Od tada se pa sve do raspada Jugoslavije svake godine u 15.05 sati obilježavala godišnjica Titove smrti.

Josip Broz poznatiji kao Tito rodio se 1892. godine u Kumrovcu. Tijekom 2. svjetskog rata postao je vođa partizana koji su oslobodili zemlju od nacističke okupacije. Nakon rata preuzeo je vlast u Jugoslaviji i bio predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije bez ograničenja trajanja mandata. Na sahrani su mu bili svi važni svjetski državnici. Sahranjen je u Beogradu u Kući cvijeća.

I 40 godina kasnije o njemu se vode mnoge kontraverze. Neki tvrde da to nije Josip Broz iz Kumrovca već ruski špijun ili sin slavnog britanskog premijera Winstona Churchilla itd. Jedni hvale njegovu vlast jer je Jugoslavija postala poznata u svijetu i priznata kao sila, a drugi kažu da je sve probleme gurao pod tepih, vladao kao diktator i gušio sve slobode te da je bilo pitanje vremena kada će svi ti problemi buknuti.

U sjećanje na njega svake godine brojne delegacije iz Hrvatske i susjednih zemalja polažu cvijeće i pale svijeće kod spomenika ispred njegove rodne kuće na području muzeja Staro selo u Kumrovcu. Iznimka neće biti ni ove godine – u 15.05 sati, dakle točno u vrijeme Titove smrti, cvijeće će položiti i svijeće zapaliti krapinsko – zagorski župan Željko Kolar te delegacije Općine Kumrovec i Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske.