U suradnji Muzeja Hrvatskog zagorja, Obrtničke komore Krapinsko – zagorske županije i tvrtke Trgocentar, provodi se, za Hrvatsko zagorje, vrlo važan projekt, a riječ je o revitalizaciji Oršićevog vinograda smještenog u perivoju dvorca Oršić u Gornjoj Stubici. 

Riječ je o vinogradu koji na tom prostoru stoji još od doba grofova Oršić, a sada je, u sklopu projekta, vinograd s oko 400 trsova, povećan za njih još 250, a radi se o tradicionalnim zagorskim sortama ‘Starohrvatska belina’ i ‘Sokol’. 

Poslovna tajnica Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Krapina Janja Kantolić, rekla je da, iako ovo nije prva suradnja Komore i Muzeja Hrvatskog zagorja, ipak je prvi ovakav tip suradnje. 

–  Sada vidimo da nikada nije prekasno ući u ovakve interesantne suradnje. Ono što bih htjela istaknuti je da je osnovna funkcija županijskih komora da promiču, zastupaju i usklađuju interese svojih članica. Mi smo u ovom projektu vidjeli interes između naše članice, tvrtke Trgocentar iz Zaboka koja je imala mogućnost realizirati ovaj projekt s Muzejima Hrvatskog zagorja – pojasnila je Kantolić.  

Dobrodošla suradnja 

Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol rekao su sve sastavnice MHZ-a izrazito snažne kulturno-turističke destinacije, ali da je ovo svakako dobrodošla suradnja jer se Muzeji Hrvatskog zagorja moraju razvijati u smjeru da bi posjetiteljima ponudili dodatne sadržaje. 

– Smatram da ovaj, takozvani ‘grofovski vinograd’ u perivoju dvorca Oršić, itekako dobar dodatni sadržaj. Muzej seljačkih buna je jedan od rijetkih koji u Europi njeguje tradicijsko vinogradarstvo na ovaj način. Nadam se da će nam u budućnosti zaživjeti cijeli projekt i da ćemo kroz par godina, kada urode ove sadnice koje su posađene, imati demonstraciju kako se bere grožđe i kako se iz njega dobiva vino. Naravno, sve to na tradicionalan način, kao što je to bilo prije nekoliko stotina godina kada su grofovi Oršić ovdje imali svoje vinograde – rekao je Sabol.

Također, ravnatelj je otkrio da dvorac Oršić ima i vinski podrum koji je opremljen bačvama, prešama i ostalim predmetima koji su potrebni za tradicionalnu proizvodnju vina. 

– Neki od tih predmeta dio su fundusa Muzeja seljačkih buna, tako da je to sve jedna zaokružena priča, a s ovom revitalizacijom vinograda to čini prilično dobru kulturno-turističku ponudu. Želja nam je do jeseni nabaviti veliku starinsku prešu staru gotovo 200 godina. Ona će biti na vanjskom području Muzeja, a koristit će se isključivo u pokazne svrhe, u rujnu, kada će biti berbe grožđa, i pomoću nje će se prezentirati taj tradicionalan način dobivanja vina – ispričao je Sabol. 

Voditeljica Muzeja seljačkih buna Vlatka Filipčić Maligec naglasila je da se u ovom vinogradu još od 1973. godine, otkako je Muzej na ovom mjestu, proizvodi vino, a otkrila je kako je vino nekada davno na području Zagorja bilo vrlo cijenjena roba. 

Bogata povijest

– Inače, Hrvatsko zagorje je od srednjeg vijeka bilo poznato po proizvodnji vina, tako da su i jedan od uzroka za izbijanje seljačke bune bile prepreke koje su se stavljale pred seljačku trgovinu, prije svega trgovinu vinom. Ovdje se nije uzgajalo mnogo pšenice, pa se moralo prodati vino da bi se kupila hrana. Konkretno, ovaj vinograd vuče tradiciju još iz 19. stoljeća. Na istom mjestu je vinograd bio i ranije, no ono što pouzdano znamo je, kada je voćarsko-vinogradarska zadruga kupila ovaj posjed od grofova Oršić, vinograd je bio na ovom istom mjestu, ali je bio malo duži – ispričala je Filipčić Maligec. 

Također, voditeljica je otkrila da će berba grožđa u budućnosti biti atrakcija za posjetitelje .

– Dakle, kao dio turističke ponude planira se branje, ali i prešanje. Na žalost, ne možemo prodavati vino i ne možemo ga posluživati posjetiteljima koji dođu zbog toga što Zakon to ne dozvoljava. Ipak, na otvorenjima i našim lokalnim događanjima uvijek poslužujemo ovo vino iz našeg vinograda – rekla je Filipčić Maligec. 

Zdravko Jakuš, agronom i voditelj proizvodnje loznih cijepova te voditelj vinograda Trgocentra, govorio je o tome koliko se autohtonih sorti vinove loze trenutno može proizvoditi. 

– Interes cjelokupne proizvodnje loznih cijepova bio je upravo osiguravanje kvalitete sadnica i samim time smo krenuli u proces proizvodnje loznih cijepova. Prošlu sezonu smo proizveli oko 50.000 komada, od toga negdje 40.000 komada bilo je autohtonih zagorskih sorti. Tu spadaju ‘Starohrvatska belina’, ‘Začretska belina’, ‘Sokol’, ‘Olovina’, ‘Modra kosovina’ i druge. Što se tiče ove godine, cijepili smo oko 100.000 loznih cijepova. Od toga rezultate još uvijek točno ne znamo, ali računamo da oko 60.000 komada bude svakako autohtonih sorata naših belina. Plan je iz godine u godinu sve više i više. Najviše ćemo se bazirati na proizvodnju naših belina, iako nam nije problem, kroz naše trgovačke lance, prodavati graševinu i komercijalne sorte, no to se lako može kupiti, a autohtone sorte u Hrvatskoj trenutno proizvodi jedino Trgocentar – rekao je Jakuš. 

Slavko Merkaš, predsjednik Udruge vinara i vinogradara Sveti Križ Začretje, rekao je da su ove autohtone sorte posađene na tradicionalan način kako bi ljudi u budućnosti vidjeli kako su se nekad sadili vinogradi. 

– ‘Belina’ je stara autohtona sorta i ona se uspjela razmnožiti na bazi starog trsa koji je uz kuću Ljudevita Gaja u Krapini.  Ona je jedinka koja je, pretpostavlja se, na starom europskom korijenu, pa ga filoksera nije uništila. Na bazi toga uspjeli smo je razmnožiti. Dakle, od jedne jedinke smo uspjeli doći do 20.000 – 30.000 komada. Definitivno je moguće da je u vrijeme grofova postojala neka od ovih sorti, no teško je danas reći točno koje su to sorte bile. Pronašli smo devet autohtonih sorti, od toga nekoliko ‘Belina’, ‘Volovina’, ‘Modre kosovine’. Nama je bitna ‘Starohrvatska belina’ jer ona je budući brend Zagorja. Iza sebe ima priču za koju se zanima čitav vinski medij iz svijeta, iz Kalifornije, Francuske, Njemačke, Austrije. Postavljali su pitanja proizvodi li netko ‘Belinu’ jer u DNA analizama je pronađeno preko 80 svjetskih sorata da je prisutna kao roditelj ‘Chardonneyu’ i ‘Rajnskom rizlingu’, a to znači i ‘Graševini’ jer su to klonovi ‘Rajnskom rizlingu’ – pojasnio je Merkaš.

Vrhunska kvaliteta 

Za kraj, načelnik Gornje Stubice Jasmin Krizmanić naglasio je da je na području općine uvijek bilo važno isticati povijest, prošlost i tradiciju. 

– Od naše župne crkve, muzeja, to su sve povijesne građevine koje na neki način treba revitalizirati, vratiti ih natrag i stalno o njima govoriti. Vrlo je važno isticati vrijednosti koje su bile nekada i koje imamo sada. Naravno, to je velika stvar za općinu, Turističku zajednicu, ali i cijelu Krapinsko – zagorsku županiju, da Muzej ima svoje vinograde koji govore o povijesti, a uz vinograde su i vina. Ideja ravnatelja da se ide u berbe na starinski, tradicionalni način kako se išlo prije 500-600 godina, me veseli. Mi ćemo kao Općina to podržati i dati svoj doprinos. Sva naša vina u Zagorju su odlična, autohtone sorte su odlične,  a posebno mi se svidjela ‘Belina’ koja je dosta osvježavajuća. Zaista sam ugodno iznenađen kvalitetom vina i stvarno se imamo čime pohvaliti – zaključio je Krizmanić.