Trenutno u Hrvatskoj radi više od 23.000 umirovljenika, a broj onih koji iskorištavaju mogućnost rada do polovice radnog vremena svake godine sve je veći, piše Index.hr.
Promjene na hrvatskom tržištu rada promijenilo se posljednjih godina, a potreba za umirovljenicima koji rade veća je nego ikad, što pokazuju i podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO). Naime, do kraja kolovoza ove godine, mogućnost rada do polovice punog radnog vremena bez obustave mirovine koristilo 23.640 umirovljenika.
Značajan skok
Ta je mogućnost uvedena 2014. godine, no prvi su podaci dostupni tek od 2016. godine kada je radilo tek 2874 umirovljenika. Razlozi njihova ponovnog odlaska na posao su različiti, rekla je predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske Višnja Fortuna.
– Ima umirovljenika koji zaista rade jer moraju raditi, ali ima i onih koji žele upotpuniti svoje vrijeme jer imaju još volje i psihofizičke mogućnosti – rekla je Fortuna, piše Index.hr.
Ipak, upozorila je da radni uvjeti često nisu primjereni njihovim godinama te da su umirovljenici do sada bili prepušteni sami sebi, bilo da se radi o traženju posla ili o uvjetima na radnom mjestu, stoga se u suradnji HZMO-a i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) izrađuje platforma za zapošljavanje umirovljenika, a trebala bi krenuti s radom u studenome.
Najčešći poslovi koje obavljaju umirovljenici su trgovina na veliko i malo te popravci motornih vozila i motocikala, gdje ih je zaposleno 4059, odnosno 17 posto od ukupnog broja zaposlenih umirovljenika. Potom slijede stručne znanstvene i tehničke djelatnosti, prerađivačka industrija, a tu su i administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, građevinarstvo, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Što se pak spola tiče, prema podacima, gotovo je duplo više muških umirovljenika,15.433 u odnosu na 8207 žena.
Zakoni
Najviše umirovljenika radi u Zagrebu, a slijede Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Istarska županija.
Također, i država stimulira duži ostanak u svijetu rada. Naime, Iako se odustalo od podizanja granice za starosnu mirovinu, uz radnu aktivaciju umirovljenika, duži ostanak u svijetu rada dodatno se stimulira kroz novitete Zakona o mirovinskom osiguranju i Zakona o radu prema kojem radnici i dalje u mirovinu odlaze sa 65 godina života, osim ako se radnik i poslodavac ne dogovore drugačije, no novost je da se duži rad potiče time što će tada poslodavac biti rasterećen obveze otkaznog roka i isplate otpremnine. Isto tako, Zakon o mirovinskom radnicima povećava polazni faktor za određivanje starosne mirovine pa će bonifikacija za umirovljenje nakon navršene propisane starosne dobi narasti s 0,34 posto na 0,45 posto.