Konačni prijedlog Zakona o uvođenju eura kao službene valute te novi dizajn hrvatske kovanice od jednog eura predstavljen je danas na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj kojom predsjeda premijer Andrej Plenković, piše 24 sata.
– Uvođenje eura je, uz članstvo u Schengenu jedan od dva strateška cilja dublje integracije u Europsku uniju. Od ulaska u euro koristi će imati i hrvatski građani i hrvatsko gospodarstvo – kazao je uvodno premijer, a na Twitter profilu Vlade RH napisano je:
-Nakon provedenog ponovljenog natječaja odabrano je novo najuspješnije likovno rješenje nacionalne strane Republike Hrvatske na kovanici od jednog eura. Čestitamo autoru idejnog rješenja Jagoru Šundeu te koautorima izvedbenog rješenja Davidu Čemeljiću i Franu Zekanu – stoji u objavi je.
HNB je na sjednici predstavio pobjedničko rješenje za naličje jednog eura, a natječaj je podsjetimo morao biti ponovljen zato što je ispalo da je prethodno rješenje kune plagijat.
Premijer je kazao da se krajem idućeg tjedna, u Saboru očekuje donošenje Zakona o uvođenju eura.
– Ispunili smo devet mjera iz četiri područja Akcijskog plana. Od 5. rujna će se cijene iskazivati i u kunama i eurima, a u konačnici ćemo euro uvesti 1. siječnja iduće godine – istaknuo je.
Ministar financija Zdravko Marić dodao je da su Zakon za drugo čitanje unaprijedili u segmentu obvezničkog tržišta te o dvojnom iskazivanju cijena koje će od rujna ove godine biti obavezno do kraja iduće godine.
-Dobro smo pripremili teren. Sada smo najviše fokusirani na konvergencijska izvješća. Pokazuje se da fiskalni kriterij Hrvatska već duži niz godina ispunjava i ispunjavat će. Najvažniji kriterij je kriterij inflacije, koja za ožujak iznosi 7,8 posto, za prva tri mjeseca 6,3 posto i to je točno u prosjeku EU – pojasnio je Marić.
Guverner HNB-a Boris Vujčić istaknuo je da se najveća prednost i korist eura pokazuje u trenucima krize.
-Hrvatska, koja je sada čvrsto na putu ulaska u eurozonu, ima puno nižu kamatnu stopu nego članice koje nisu na tom putu. U trenutku krize pokazuje se važnost sudjelovanja u zajedničkoj monetarnoj politici eurozone. Zadnjih mjeseci se vrlo jasno pokazuje da je to upravo tako. Sjetite se krize 2008. godine nakon koje smo idućih šest godina imali recesiju, a pogledajte sada. Imali smo pandemijsku krizu, prebrodili smo je vrlo brzo, rast BDP-a prošle godine smo imali preko 10 posto, sad imamo rat u Ukrajini, opet su financijski pokazatelji bolji nego u zemljama koje nisu na putu ulaska u eurozonu – kazao je.