Nova zagrebačka žičara u javnosti izaziva polemike zbog svoje cijene te izgradnje donje postaje. Zgrada koja je napravljena južnije od stare žičare izložena je kritikama da je predimenzionirana za svoju lokaciju. Okoliš je također doživio promjenu. Naime, nedavno je kraj zgrade izgrađeno veliko parkiralište s kružnim tokom čime je taj dio prostora ostao bez zelenila.

 “Nedavni prvi prolazak iz grada prema Markuševcu pored donje postaje žičare i njenog parkirališta ostavio me bez riječi. Svjedoci su mi moji studenti koji su bili sa mnom u autu i u obilasku stradalih kuća u Markuševcu. Zatim su mi navirala pitanja jedno za drugim na koje nisam imao odgovore. Poslije bujice negativnih misli rezignirano sam im rekao: Tragedija! Tako se ne smije projektirati, a još manje graditi”, rekao je arhitekt Mladen Jošić, profesor i predstojnik Zavoda za arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Dodaje da je novostvoreni prostor oko zgrade donje postaje žičare neodrživi okoliš i kosi se sa svim principima održivog postupanja i raspolaganja s prostorom.

“Zauzete asfaltirane površine neuglednih oblika i neprihvatljivih površina parkirališta suprotne su Nacionalnoj razvojnoj strategiji i svim smjernicama održivog razvoja koji provodi EU svojom politikom Zelenog razvoja (Green Deal), a koji RH prihvaća. U ovom slučaju projektanti postupaju s okolišem ili bahato ili s potpunim neznanjem svoje uloge u struci i u provedbi održive razvojne strategije grada i države. U ovim pitomim medvedničkim brjegovima sitnog mjerila punim prirode sada se pojavljuju arogantne zgrade i okoliš nekontekstualnih mjerila i oblika. Ideja da se zgrada penje na zgradu vjerojatno je razumljiva samo projektantima”, kaže Jošić te dodaje kako prolazak uništenim krajolikom ostavlja bez daha.

Poručuje kako se ne može prihvatiti betoniranje i asfaltiranje prirodnih dolja i brega. Napominje da su postojali mnogo bolji projekti od 2006. godine koji na kraju nisu prihvaćeni. Ističe i kako na renderu zgrade nije bilo parkirališta.

“Projektanti trebaju čuvati okoliš i graditi zelenu infrastrukturu. Ovaj primjer to ne radi i ne smije biti uzor budućim gradnjama”, zaključuje Jošić uz riječi kako se nažalost boji da je ovo uvod u još goru devastaciju podsljemenske zone, javlja HRT.