Od potresa koji je pogodio Zagreb prošlo je više od 7 mjeseci. Donesen je zakon o obnovi i osnovan Fond za sanaciju, ali stanovnici Markuševca i Čučerja koji žive u epicentru potresa izgubili su nadu da će im itko pomoći u obnovi domova.
Obitelj Ciglenečki iz Markuševca kreditom je obnovila svoju kuću. Siniša Ciglenečki kaže sve ide jako sporo i nisu mogli čekati odluke političara da se nešto pokrene. Tvrdi da je zakazalo na najvišim nivoima grada i države.
”Pomoći od nikud, sve lijepo zvuči na papiru, ali konkretno se ništa ne dešava”, kaže Ciglenečki.
Melita Budak ne smije u svoju kuću. S dvoje djece živi u kontejneru od 12 četvornih metara koji prokišnjava i u kojem ne radi grijanje.
“Doživljavaju nas kao krava muzara, grad i država, svi od nas nešto traže – porez, prirez, a pomoć nikad niti smo dobili, niti ćemo dobiti”, poručuje Budak.
Josip Kobasić, također je kreditom obnovio svoju kuću, čuva račune ali povrat novca ne očekuje. Smatra kako zakon ide u smjeru da čim manje ljudi može ostvariti svoja prava. U pomoć sumnjaju i susjedi koji su svoju kuću sami započeli rušiti, jer su ih za rušenje tražili i više od 500 kuna po četvornom metru. Na rubu su očaja. Kažu kako su odluke donesene prekasno.
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat kaže kako se kreće u obnovu i da država ima novca.
“Za sve što je bilo interventno država je osigurala gotovo stotinjak milijuna kuna, 77 milijuna pristiglih računa je obrađeno, desetak milijuna kuna isplaćeno, svi koji imaju pravo na to, dobit će pomoć od države i to po stambenoj jedinici oko 12 tisuća kuna”, rekao je Horvat.
Napomenuo je da svi koji imaju priliku ili koji imaju nerazriješene imovinsko-pravne odnose mogu krenuti i sami s obnovom a država će im refundirati dio troškova.
– Mi smo zbog sličnih situacija prejudicirali da će cijene sanacije divljati. Pomoću struke smo limitirali gornji iznos cijena unutar kojeg ćemo ugovarati i organizirano i pojedinačno saniranje stanova i zgrada. Građani će moći vidjeti koji je gornji iznos sanacije kvadratnog metra stana ili kuće. To će biti i gornji limit unutar kojeg će se događati i javna nabava. Nećemo dozvoliti da cijene odu u nebo. Provjerom pristiglih računa ustanovili smo da u nekim od njih oni koji su do jučer bili ugostitelji, danas su građevinari i sudjeluju u obnovu”, kazao je Horvat.
Osvrnuo sei na primjedbe na program mjera koje je arhitektonska struka uputila u Savjetu za obnovu Zagreba. Kaže da je zaključkom javne rasprave u tom programu korigirano sve što je struka sugerirala.
“Nismo se složili oko toga što mi danas ulazimo u ugovaranje projektne dokumentacije za cjelovitu obnovu bez obzira hoće li se događati konstrukcijska ili cjelovita. Takvi projekti mogu biti stari 5 do 7 godina, tada više ne bi vrijedili, mi smo odlučili ići korak po korak. Ugovorit ćemo projektnu dokumentaciju po onim prioritetima po kojima ćemo kretati u samu obnovu. Inače, jedan veliki dio njihovih sugestija je unesen i ja sam spreman za otvoreni dijalog ako smo i gdje pogriješili, to ćemo ispraviti”, zaključio je Horvat za HRT.