One su s nama od prvog dana. Hrane nas, kupaju, odijevaju. Uče nas hodati, pričati, voziti bicikl. Iz sveg glasa smiju se našim dječjim forama, brišu naše suze, imaju razumijevanja za naše nepodopštine. A onda se njihova briga i pomoć širi, pa nas prate u školu, pomažu u savladavanju gradiva, strepe nad našim samostalnim koracima. Kao i od prve minute, tako i kroz odrastanje, postaju naš oslonac. A kad i sami postanemo odrasle i samostalne osobe, ako nam je život podario tu sreću, one su i dalje potpora u svim našim životnim izazovima. One su naše majke, velike i snažne žene koje čine život puno lakšim.
Povodom Majčinog dana, koji se već gotovo stotinu godina diljem svijeta obilježava druge nedjelje u svibnju, provjerili smo kako je Hrvatski zavod za statistiku zabilježio jednu od najvažnijih uloga – onu roditeljsku.
Tridesete – godine za majčinstvo
Skrbiti se o jednom novom životu, podariti mu sigurnost, njegu i ljubav, velika je odgovornost. Ujedno nosi i veliku dozu hrabrosti, koje nije nedostajalo kod 36.278 žena, koliko ih je rodilo u Hrvatskoj u 2018. Nekima to nije bilo prvo iskustvo rađanja, no neke su upravo tada, s prvim plačem svoje bebe, zakoračile u jednu novu, po mnogima jedinstvenu životnu ulogu – postale su majke. U prosjeku su žene pri prvom porodu u 2018. imale 28,8 godina. Kad se promatra desetogodišnje razdoblje 2009. – 2018., može se reći da u Hrvatskoj žene sve kasnije rađaju prvo dijete jer su u prosjeku u 2009. rađale s 27,2 godine, a u 2013. s 28,0 godina. Prvorotkinje su sve starije i u Europi. Prosječna dob majke pri prvom porodu na razini EU-a u 2018. iznosila je 29,3 godine. Najstarije prvorotkinje bile su u Italiji (31,2 godine), a najmlađe u Bugarskoj (26,2 godine).
Ipak, prosječna dob svih žena koje su na svijet donijele dijete u 2018. u RH iznosila je 30,4 godine, tj. najveći je broj onih koje su rodile u tridesetima (dobna skupina 30 – 39), a zatim su, pomalo očekivano, najzastupljenije majke u dvadesetim godinama života (20 – 29). Gotovo tisuću i pol žena koje su rodile u 2018. imale su više od 40 godina.
Još je jedan pokazatelj zanimljiv kad se govori o majčinstvu u Hrvatskoj i Europi. To je stopa totalnog fertiliteta ili, točnije, prosječan broj živorođene djece koju bi jedna žena rodila u fertilnoj dobi života (15 – 49 godina). U 2018. u RH iznosila je 1,47, dok je na razini EU-a ona 1,55. Uvjetno rečeno, najviše bi djece u fertilnoj dobi rodile žene u Francuskoj (1,88), a najmanje na Malti (1,23)2.
Obitelji rastu
U cijelom svijetu 2020. će ostati zapamćena po izvanrednom stanju koje nam, osim suočavanja s mnogim izazovima, pruža jednu važnu pouku. Na vlastitom nas primjeru uči koliko su važni međuljudski odnosi, solidarnost, razumijevanje, potpora i briga. A njih vrlo često primamo upravo od roditelja i ostalih članova obitelji – zajednice koja raste, prima nove male i velike članove. Prema posljednjim raspoloživim podacima, obitelji su se u RH u 2018. povećale za 36.945 živorođene djece, koje su u 99,8 posto slučajeva rođene u zdravstvenoj ustanovi. U braku je rođeno 79,3 posto djece, a od ukupnog broja rođenih u 2018., njih 407 su na svijet donijele majke strane državljanke.
Najviše beba u ljeto
Mnoge žene u Hrvatskoj prvi put su postale majke u 2018. Točnije 44 posto rođene djece bilo je majci prvo dijete, dok je 34,4 posto novorođenih mališana u 2018. bilo drugo majčino dijete. U 20,5 posto slučajeva majka je rodila svoje treće (ili više od toga) dijete. O čemu ovisi, teško je reći, no čini se da bebe vole tople ljetne dane. U 2018. najviše je djece rođeno u srpnju, pa su ih njihovi roditelji u prve šetnje mogli povesti poprilično bezbrižno, ne imajući na umu pitanja: jesam li ga dovoljno odjenuo, je li vjetar prejak, treba li joj kapa i rukavice. Iste je godine najmanje djece rođeno u travnju.
U dvoje je zabavnije
Često se može čuti da se za roditeljsku ulogu ne može pripremiti te da se iz prakse najbolje uči – stječu se nove vještine, svladaju razni trikovi. No, što kad život pred roditelje stavi pravi izazov i broj novih obveza se udvostruči? Tada oni zaista postaju pravi superheroji i majstori multitaskinga. Naime, u RH je u 2018. godini rođeno čak 1297 blizanaca, a 27 djece bili su trojke (ili je rođeno više djece istim porodom). Najviše blizanaca rođeno je u Gradu Zagrebu.
Što još znamo o majkama?
Kako bi imala uvid u potpuniju demografsku sliku, statistika prati i dodatne podatke o majkama u Hrvatskoj. Jedan od njih je stupanj postignutog obrazovanja. Najveći udio djece u 2018. rodile su žene koje imaju završenu srednju školu (50,3 posto), a zatim one koji imaju završen preddiplomski (stručni i sveučilišni) i/ili diplomski (fakulteti, akademije, stručni i sveučilišni diplomski, integrirani) studij (31,5 posto). Gotovo tisuću i pol djece, što čini četiri posto, rodile su majke čije je najviše postignuto obrazovanje osnovna škola. Vrlo sličan broj majki je na suprotnom spektru ove ljestvice: 1,6 posto djece rodile su majke bez škole ili bez završenih svih osam razreda obaveznog osnovnoškolskog obrazovanja, a majke 1,4 posto djece imaju završen postdiplomski, magistarski (znanstveni, stručni i umjetnički) studij i/ili doktorat.
Dodatno, bilježi se i aktivnost majke. Prema tom pokazatelju, 86,8 posto djece rodile su majke koje su bile aktivne, odnosno, svojim su radom zarađivale za život, tražile prvo ili ponovno zaposlenje, a majke 7,3 posto djece bile su uzdržavane (nisu imale vlastitih sredstava). Vrlo mali udio, samo 0,2 posto djece, rodile su žene koje su primale socijalnu pomoć, imale prihod od davanja u zakup imovine ili su umirovljenice, dok za 5,7 posto rođene djece podatak nije poznat.
Uvijek tu uz nas
Oni koji imaju sreće, roditelji su s njima u najvažnijim životnim trenucima. To su one minute koje se zabilježe fotoaparatom ili kamerom, a zatim čuvaju kao podsjetnik na male i velike uspjehe. Jedan od njih je zasigurno prvi dan škole. Ponosni su roditelji u školskoj godini 2018./2019. u prve razrede osnovne škole, redovite i škole za djecu s teškoćama u razvoju, ispratili 38.261 učenika.
Mnogi će istaknuti da vrijeme uz učenike leti te da razdoblje od prvog školskog dana do upisivanja fakulteta prođe u trenu. Pa iako su tada već punoljetni, studentima roditeljska potpora mnogo znači i u mnogobrojnim akademskim izazovima. Godina 2018./2019. zabilježila je 158.016 studenata, od čega ih je na prvoj godini studija bilo 58.726. Ipak, svi su najsretniji kad se zaslužena diploma nađe u njihovim rukama. U 2018. diplomirao je 33.241 student, od čega su 60,6 posto bile žene.
Bilo da žive s vama u kućanstvu ili su u drugom gradu, pa čak i državi, na dan koji slavi majke, poklonite im nekoliko minuta svojeg vremena. Nazovite ih. Ovog puta budite vi oni koji slušaju. Podijelite s njima najbolji lijek – smijeh. A ako one, nažalost, više nisu s vama, na nekom su, vjerujemo, boljem mjestu, podarite im neko vrijeme barem u mislima. I sami znate da mame sve čuju i sve vide. One nemaju radno vrijeme. Tu su uz nas 24 sata na dan, 7 dana u tjednu. Naše prave heroine.