Dijele li se u hrvatskim osnovnim školama petice “šakom i kapom“, pa za upis u srednju školu nije važno znanje, već koliko su blagonakloni učitelji u pojedinoj ustanovi? Tu je temu na svojem Instagram profilu u utorak otvorila Ivana Paradžiković, bivša urednica poznate istraživačke emisije “Provjereno“, koja je sa svojim pratiteljima podijelila svoje iskustvo.
– Prvi dan srednje škole moj je sin proveo doma jer još uvijek nije imao školu! Zašto? Jer je prošao s 4,8 i nije upao u niti jednu od šest gimnazija u koje se prijavio! Imao je nesreću da je išao u osnovnu školu gdje se petice nisu dijelile šakom i kapom, već je profesorima bilo važno da djecu nečemu nauče. Tamo je 4,4 četiri, a ne 5 i meni je to oduvijek bilo normalno i jedino ispravno i prihvatljivo… – napisala je novinarka na svojem Instagram profilu, uz fotografiju sa svojim sinom Hugom, koji je, otkrila je, naposljetku upisao privatnu srednju školu.

Temelj društva

– Šest gimnazija u gradu Zagrebu upisale su samo djecu s 5,0. Zamisli, čovječe! Nekoliko razreda s 30-ak učenika i svi 5,0! I nikome to nije čudno ni sporno ni alarmantno. Obrazovni sustav je temelj društva – dodala je novinarka, otkrivši i da joj je sin, za kojega, kazala je, u državnoj školi nema mjesta, nedavno dobio priznanje od Europske filmske akademije kao suosnivač europskog filmskog kluba.
– Mjesecima je imao sastanke s ekipom iz cijele Europe, raspravljali su, promišljali, kritički analizirali… Time se bavio dok je zapravo trebao samo štrebati, tjerati se da bude 5,0, jer sve ostalo, sve drugo, svi ispod su, za hrvatski obrazovni sustav, luzeri – zaključila je Paradžiković.

Podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2019./2020., piše Index, pokazuju da je više od polovice učenika, odnosno njih 52,59 posto nastavnu godinu završilo s odličnim uspjehom. Od toga njih 21,66 posto završilo je školsku godinu s prosjekom 5,0. Nacionalni opći prosjek iznosi visokih 4,38.
Na svojem Facebook profilu, zanimljivu analizu objavio je Smiljan Pilipović, osnivač informatičke tvrtke HashCode. Njegov rad tiče se korelacije uspjeha učenika pojedinih osnovnih škola u Zagrebu i njihovog uspjeha na kraju srednje škole.
Objavio je analizu koja se tiče učenika koji su nakon osnovne škole upisali gimnazije. Analizirao je njihov uspjeh na kraju osmog razreda i na kraju srednje škole. Podatke za matematiku, hrvatski i engleski jezik pronašao je na stranicama Školskog e-Rudnika.
– Škole na vrhu liste su škole s najblažim kriterijima. One čine medvjeđu uslugu učenicima jer im pružaju lažnu percepciju da su bolji nego što stvarno jesu. Škole na začelju liste su najstrože škole. One de facto kažnjavaju svoje učenike jer, iako su izvrsni, uskraćuje im se izbor škola koje zaslužuju, iako je njihova ocjena objektivna i korektna – napisao je Pilipović, dodavši da Ministarstvo objavljuje masu podataka, ali je pitanje koliko ih sami provjeravaju jer “nam se pred očima događa tragedija školstva.“
– Javna je tajna da postoje škole koje se drže kriterija i njihova petica nešto vrijedi, dok s druge strane postoje i škole gdje je otpuštena kočnica i iz godine u godinu je sve gora situacija – dodaje.

Žrtve su nastavnici

Za Index.hr o ovom problemu se očitovao i predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić.
– Radim u srednjoj školi, uglavnom u gimnaziji, a situacija u osnovnoj školi je još gora. Potpuno se znanje umanjilo, odlična ocjena je jedina ulaznica za viši stupanj školovanja, a nikoga ne zanima kakvo stanje stoji iza te ocjene. Pa vi imate razrede u kojima svaki učenik prođe s peticom – rekao je Stipić.
Ističe i da su najveće žrtve nastavnici koji se protive takvom modelu.
– To su oni koji ne plivaju niz rijeku, to su oni koji se nisu prepustili. Onda su oni ti problemi u školi. Oni strše. Pa bivaju žrtve roditelja, ravnatelja, savjetnika koji dolaze u školu, znači njihov rad se preispituje. Ako nastavnik ima samo dobre ocjene, ako se ne zamjera, on postaje ugledan nastavnik. Napredovat će do mentora savjetnika – kaže Stipić pa dodaje da se radi o dugotrajnom procesu koji se neće tako lako riješiti.