Nakon jakog nevremena praćenog obilnom tučom, koje je u četvrtak ponovno zahvatilo dio Zagorja i nakon odgovora ministrice poljoprivrede Marije Vučković, koja je tijekom posjeta najpogođenijim područjima u petak ujutro rekla da obrana od tuče nije u nadležnosti njenog ministarstva, već DHMZ-a, poslali smo upit Državnom hidrometeorološkom zavodu. Zanimalo nas je zašto je zakazala protugradna obrana i zašto se više u tu svrhu ne pucaju rakete sa srebrnim jodidom.

Evo što su nam odgovorili:

– Tijekom poslijepodneva u četvrtak djelovao je operativni sustav obrane od tuče mrežom prizemnih generatora (od 15.30 do 20 sati) na svim radarskim centrima branjenoga područja, a Državni hidrometeorološki zavod u ovoj godini na branjenom području realizirat će operativne poslove obrane od tuče od 1. lipnja do 30. rujna 2022. godine, koristeći prizemne generatore. Također, Zavod treba provesti navedene poslove u suglasju informacije “Aktivnosti operativne obrane od tuče” zaprimljene od Ministarstva poljoprivrede 20. travnja 2022. godine, krajnje racionalno i s financijskim uštedama, pritom koristeći postojeću zalihu otopine reagensa srebrnog jodida uz minimaliziranje stvaranja zaliha, a uz raspoložive tehničke i kadrovske resurse. Posljednje dvije godine, naime, rakete protiv tuče nisu se koristile u operativnom radu, a  temeljem zaključaka sa sastanka održanog 29. rujna 2020. godine, predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske zajednice županija, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske poljoprivredne komore i Državnog hidrometeorološkog zavoda, došlo se do stava da postojeći sustav operativne obrane od tuče u Republici Hrvatskoj treba ukinuti. U navedenoj informaciji Ministarstva poljoprivrede iz travnja ove godine, navodi se da je Nacrt prijedloga zakona o ukidanju Zakona o sustavu obrane od tuče upućen u službenu proceduru donošenja zakona, a taj će nacrt biti uvršten u prvom čitanju na sjednicu Vlade RH koja je predviđena za 21. srpnja 2022. godine – odgovorili su nam iz DHMZ-a, dodajući da će samo ukidanje postojećeg sustava obrane od tuče pratiti nadalje i dio dodatnih kompenzirajućih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerenih ka dodatnom proširenju i iskorištenju mjera iz Programa ruralnog razvoja namijenjenih ulaganju u sustav obrane od tuče na poljoprivrednim gospodarstvima, ulaganju u osiguranje imovine od ove prirodne nepogode te u dodatne edukacije poljoprivrednika usmjerene promjenama poljoprivredne prakse s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenju negativnog utjecaja tih promjena na svako poljoprivredno gospodarstvo.

Iz DHMZ-a su nas posjetili i na Analizu sustava obrane od tuče iz srpnja 2018. godine, koju potpisuje njihova ravnateljica Branka Ivančan Picek, a koja, tvrde, nedvosmisleno pokazuje da operativna obrana od tuče na sadašnjoj tehnološkoj i stručnoj razini nije opravdana, osobito ne na razini financiranja iz Državnog proračuna i u operativnoj nadležnosti DHMZ-a.

U analizi, između ostalog, stoji sljedeće:

1. Ne postoji niti jedan znanstveno utemeljen dokaz da je operativna obrana od tuče kakva se provodi u Hrvatskoj po sadašnjoj tehnologiji učinkovita i gospodarstveno isplativa te da ostvaruje uštede. Svjetska znanstvena i stručna zajednica ne podržava operativnu obranu od tuče, osobito ne na razini nacionalnih meteoroloških službi. Tome u prilog ide i mišljenje Svjetske meteorološke organizacije (WMO), koja jasno navodi da operativna obrana od tuče nema opravdano uporište u znanosti i struci i ne postoje direktni i jasni dokazi o njezinoj učinkovitosti i isplativosti. Na temelju tri velike analize koje su provođene pet godina, rezultati su pokazali da nema statistički signifikantne razlike u pojavnosti tuče kod zasijavanih i kod nezasijavanih tučnonosnih oblaka. Na temelju tih rezultata mnoge su zemlje ukinule državno fīnanciranu obranu od tuče. Danas u Europi obranu od tuče protugradnim raketama u sklopu nacionalne meteorološke službe imaju samo Rusija i Srbija. U zemljama EU samo u Mađarskoj, Bugarskoj i Rumunjskoj obranu na dijelu teritorija provode agencije pri ministarstvu poljoprivrede, a drugdje, kao na primjer u Austriji i Španjolskoj na privatnu se inicijativu brane samo mala područja i to većinom prizemnim generatorima ili zrakoplovima, bez državnog financiranja.

2. Obrana od tuče je problematična i sa stanovišta očuvanja okoliša, jer se tijekom zasijavanja bez ekološke kontrole ispušta reagens sa srebrnim jodidom u slobodnu atmosferu pri tlu (generatorima) i po visini (rakete).

3. Obrana od tuče ni eksplicitno niti implicitno ne postoji u EU legislativi. Obrana od tuče sporadično se radi u organizaciji pojedinih lokalnih zajednica i nije financirana iz državnog proračuna.

4. Pitanje obrane od tuče ne dotiče se samo poljoprivrede već cijele zajednice, jer država izdvaja financijska sredstva svih poreznih obveznika na aktivnosti koje nemaju znanstvene temelje u recenziranoj i međunarodnoj znanstvenoj literaturi, nisu uspjele dokazati uspješnost i isplativost te bez kontrole djeluju na vrlo složen prirodni sustav s nepoznatim dugoročnim učincima na okoliš.

– Također treba naglasiti da je tuča samo jedna od vremenskih nepogoda, a da štete u poljoprivredi, i to na mnogo većem području, nastaju zbog sve učestalije pojave suše, mraza, leda, poplava itd. Slijedom svega navedenog smatramo da bi dostupna sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica područne (regionalne) samouprave trebalo usmjeriti u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža, kao jedinog učinkovitog načina smanjivanja štete od tuče, te da treba osnažiti sustav osiguranja čime bi se osiguralo realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda koje će zbog očekivanih klimatskih promjena biti još češće i intenzivnije u narednim desetljećima i na koje se moramo prilagoditi. DHMZ je otvoren za sve upite građana i ostalih zainteresiranih strana, a sve u cilju točnog informiranja i sprječavanja širenja netočnosti i dezinformacija koje se ovih dana pojavljuju u medijima – zaključuju iz Zavoda.